Kao i njezin prethodni roman, "Mitohondrijska Eva", "O čajnicima i ženama" od prve stranice uvlači čitatelja u literarni svijet koji gradi nevjerojatno gustim i na trenutke poetskim rečenicama kojima pripovijeda priču o jednoj obitelji, s posebnim naglaskom na njezinim ženskim članicama. Obitelj je bila u središtu interesa i u njezinoj zbirci priča "Slatkiš, duhan, britva" i općenito je primjetno kako Mihaela Gašpar ne mijenja svoj kurs pripovijedanja, ali kako se istovremeno nikada ne ponavlja, samo nadograđuje.

U trenutku kada priča započinje, a naknadno ćemo saznati kako taj prvi dio pripovijeda Barbara, jedna od sestara, jedna od kćeri, majki, supruga i nećakinja u ovome romanu, sve kao da se već dogodilo. Stanje u kojem se nalazi jedan od četiri ravnopravna pripovjedača ovoga romana rezultat je onoga što se dogodilo u prošlosti, što će se djelomično i fragmentarno rekonstruirati, a što nam govori o propasti jedne obitelji, koja krije svoje male i velike tajne, nesporazume i negativne emocije. Obitelji koja je – nesretna na svoj način!

Kroz četiri unutarnja monologa (sestre Barbara i Irma, njihova teta Agata i Barbarin prijatelj Jasen), vješto uklopljena jedan u drugi, tako da tek zajedno čine zaokruženu i smislenu cjelinu, spoznat ćemo međusobne odnose i uzroke propasti jedne ni po čemu posebne, a opet vrlo indikativne obitelji. "Sjećaš se kako smo nekada imale normalne živote?" reći će u jednom trenutku jedna sestra drugoj, premda čitatelj već sluti i zna kako je to samo privid, idealizirana perspektiva kakva je dopuštena djeci. Jer, njihova obitelj uvijek je bila pomalo zakinuta za tu željenu normalnost, mogla je održavati samo njezin privid, iako toga nitko od njih nije bio svjestan.

Mihaela Gašpar, vješto i pripovjedački zavodljivo, razotkriva sve ono što je obično tako znalački kamuflirano spuštenim roletama i navučenim zavjesama obiteljskih kuća i stanova, što se odvija u četiri zida iza kojih jedna od primarnih životnih zajednica, obitelj, postaje uzrokom frustracija, boli i propasti njezinih članova. [...]

"O čajnicima i ženama", tako, još je jedan sjajan spoj emotivnog i racionalnog iz radionice Mihaele Gašpar, priča o frustracijama i krivnjama, jednoj obitelji i ženama koje su se istovremeno silno trudile pripadati joj i od nje pobjeći. Divljenja je vrijedno kako ova autorica uspijeva jednostavne priče ubaciti u motor umjetničke transformacije i od njih stvoriti divnu literaturu koja u sebi sadrži samu esenciju života, život sam, često ne onakav kakav bismo priželjkivali.

Iz pogovora Jagne Pogačnik

Mihaela Gašpar rođena je u Zagrebu 1973. godine. Po zanimanju je kiparica. Prozni tekstovi su joj objavljivani u Vijencu, Večernjem listu, književnom časopisu Re, Balkanskom književnom glasniku, na književnim portalima kao što su Književnost.org i Prozaonline. Kratke priče su joj čitane na Trećem programu Hrvatskog radija.

Godine 2010. osvojila je 2. nagradu na natječaju kratke priče Književnog kruga Karlovac “Zlatko Tomičić”. Godine 2011. s jednom je kratkom pričom ušla u uži izbor za nagradu na natječaju Pričigin, a na crnogorskom natječaju “Vranac” za najbolje priče regije uvrštena je u zbirku "Izvan koridora, najbolje priče 2011". Rukopis romana Mitohondrijska Eva proglašen je najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske 2012. godine.

Objavila je romane Bez iznenadnih radosti molim (Aora, Zagreb, 2010), Mitohondrijska Eva (Matica hrvatska Osijek, 2013; drugo izdanje: Disput, 2015), O čajnicima i ženama (Disput, 2016), Spori odron (Disput, 2017.), Nemirnica (Disput, 2019) i Velika stvar (Disput, 2020) te zbirku kratkih priča Slatkiš, duhan, britva (Disput, Zagreb, 2013).

Zbirka kratkih priča Slatkiš, duhan, britva bila je u užem izboru za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2013. godine, a roman O čajnicima i ženama u finalu za Nagradu Fran Galović 2017. godine koja se dodjeljuje za najbolju knjigu na temu zavičaja i/ili identiteta.

Razgovor: Mihaela Gašpar - Većina obitelji skriva od svijeta barem jednu crnu ovcu

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.