Kratki sadržaj novog romana Borisa Becka "Pandorina kutija":

ZEUS (Zapovjedni ešalon upravitelja svemira) s Olimpa okupira Itaku i ondje montira industrijska postrojenja koja uništavaju prirodu protiv čega se Odisej pobuni. Njegov otac Sizif s Tantalom radi u HEFEST-u, olimpskoj biotehnološkoj tvornici u kojoj se proizvode ljudski organi i androidi poput Pandore. Sizif za Pandoru osmisli cameru obscuru. Odisej s Penelopom započinje niz sabotaža, ali ih komandosi ARES-a (Aretirati, relocitati, eliminirati, sanirati) uhite i predaju Kiklopima koji ih zatoče u spilji. Tantal prezire bogove i uči ljude da im se ne treba povinovati.

Od njega Sizif otkriva tajnu bogova: sirovine za ambroziju crpe se na Itaci. Odisej ucjenjuje ZEUS da mu puste sina na što ZEUS Tantala proglasi ludim i smjesti u azil kod Pitije u Delfima. ZEUS oslobađa Odiseja i Penelopu iz zatvora i oni se vrate na Itaku gdje se Odisej ubije. Sizif objavljuje recept za ambroziju, a bogovi Pandori daju kutiju s čudesnim slikarskim priborom - sve što njime naslika postane stvarno. Potom su joj bogovi poslali u noćnim morama sve svoje strahove i bolesti. ZEUS svu krivnju svaljuje na Pandoru i ona se sklanja u Pitijin azil – putem joj se pridružio Sizif na bijegu i ona ga u azil prokrijumčari u svojoj kutiji.

Tantala u azilu posjećuje njegova sestra Perzefona i ona i Sizif postanu ljubavnici. ZEUS šalje komandose ARES-a koji Sizifa prebace u Podzemlje gdje on sretne svojega sina Odiseja, ali ga odatle oslobodi Perzefona. Sizif se vraća u azil, izrađuje dvostruko dno kutije, i u nj sakriva slikarski pribor. Nakon toga ponovno ga odvode u Had, zajedno s Tantalom.

U azil stiže i Penelopa i piše izmišljenu povijest Odisejevih putovanja u kojima se on na kraju vraća njoj i žive na Itaci. Pandora naslika sve što je Penelopa napisala, a potom zadnjim potezima izbriše bogove. 

Boris Beck rodio se 1965. u Zagrebu gdje je diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu. Kao novinar i urednik radio je u Vijencu, Zarezu i Nacionalu, a sada je zaposlen kao docent na Studiju novinarstva na FPZG. Autor je dva romana – "Pandorina kutija" i "Ne bih o tome" (u suradnji s Igorom Rajkijem) – jedne knjige pripovijedaka ("Metak u srcu Svetog Augustina", objavljene osim u Hrvatskoj i u Srbiji i Bugarskoj) te dviju knjiga eseja ("Krila u koferu" i "Mrtvaci pod poplunom"). Bio je urednik u više časopisa za kulturu, književnost i znanost – Gordogan, Fantom slobode, Autsajderski fragmenti, Knjigomat, Op. a. – a također i u izdavačkim kućama Durieux i AGM. Suradnik je Hrvatskog biblijskog društva kao stilski redaktor novog prijevoda Svetog pisma. Dobitnik je više književnih nagrada i stipendija Ministarstva kulture za poticanje vrijednog stvaralaštva.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.