Elizabeth Gilbert (1969., Waterbury) američka je spisateljica koja je svjetsku slavu stekla memoarima "Jedi, moli, voli", a ovom knjigom vraća se fikciji s pričom smještenom u 19. st. o životu botaničarke Alme Whittaker. Roman "Signatura svih stvari" prati sudbinu obitelji Whittaker – počevši od poduzetnog Henryja, rođenog u siromaštvu u Engleskoj koji s vremenom stječe golemo bogatstvo u trgovini kininovcem u Americi i postaje najbogatiji čovjek u Philadelphiji.

Njegova darovita kći Alma, rođena 1800., botaničarka je velikog talenta. Ona se bori s ograničenjima koja tadašnji svijet nameće ženama i pitanjem – što znači biti neudana žena i znanstvenica u to doba? Istodobno njezina strast za znanošću isprepliće se s neostvarenim senzualnim i erotskim željama. Znanstvena istraživanja vode je u proučavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlači upravo suprotno – svijet duhovnog i magijskog...

Po objavljivanju, roman su najboljim literarnim djelom godine proglasili ugledni svjetski časopisi (New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i New Yorker), opisujući ga kao raskošan roman koji se nastavlja na tradiciju velikih autora 19. st., među kojima su Jane Austen i George Eliot.               

Elizabeth Gilbert rođena je 1969. godine u Waterburyju u američkoj državi Connecticut. Na New York University studirala je političke znanosti. Nakon završenog studija putovala je Amerikom radeći kao konobarica i prikupljala teme za svoje kratke priče koje su objavljene u zbirci "Pilgrims". Već s prvom knjigom postiže uspjeh – "Pilgrims" su bili u užem izboru za nagradu PEN/Hemingway. U New Yorku započinje novinarsku karijeru i radi za Spin, GQ i New York Times Magazine. Njezin članak objavljen u magazinu GQ o iskustvu konobarenja na Lower East Sideu poslužio je kao osnova za scenarij filmskog hita "Djevojke iz Coyote Bara" (Coyote Ugly).

Godine 2000. objavljuje prvi roman "Stern Men" (priču o krvavim sukobima dva ribarska klana na udaljenim otocima u zaljevu Maine) koji je New York Times uvrstio na listu važnih knjiga objavljenih te godine. Dvije godine kasnije objavljuje publicistički naslov "The Last American Man" (istinitu priču o Eustaceu Conwayu, osebujnom promicatelju suživota s prirodom) koji je bio u finalu izbora za dvije prestižne nagrade – National Book Award i National Book Critics Circle Award. Svjetsku slavu stekla je objavljivanjem memoara "Jedi, moli, voli" iz 2006. godine, koja je objavljena na više od trideset jezika te prodana u više od osam milijuna primjeraka širom svijeta. Nakon knjige "Jedi, voli, moli", objavljuje njezin svojevrsni nastavak "Sudbonosno da". U 2013. roman "Signatura svih stvari" postigao je također velik uspjeh, a 2015. objavljuje bestseler "Velika magija", nastao na osnovi govora s TED-ove konferenciji o životu ispunjenom svrhom i kreativnošću koji su pogledali milijuni ljudi.

Roman "Grad djevojaka" objavljen je 2019. godine i odmah po objavljivanju uvršten je na listu najprodavanijih naslova New York Timesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.