Tri su sata ujutro, a Elizabeth Gilbert plače na podu kupaonice. U tridesetim je godinama, ima supruga, kuću, pokušavaju začeti dijete – a ona ne želi ništa od toga. Nesretna i očajna, čini nešto što još nikada nije učinila: počinje moliti. Tri godine poslije, nakon mučnog razvoda i burne ljubavne veze, izmučena je i izgubljena, ali slobodna kao nikada do tada. Tako Liz kreće na godinu dana dugo putovanje kako bi pronašla sreću i uspostavila ravnotežu u svojemu životu.

Najprije četiri mjeseca provodi u Rimu, gdje uči talijanski uz pomoć naočitih smeđookih blizanaca, suzdržava se od romantične veze i dobiva deset kilograma. Potom četiri mjeseca provodi u ašramu u Indiji, gdje otkriva da prosvjetljenje obuhvaća ustajanje usred noći i ribanje poda u hramu – te nekako uspijeva umiriti određene duhove. Naposljetku odlazi na Bali, gdje joj vrač neodređene dobi nudi nov put prema miru: jednostavno mirno sjedi i smiješi se. I sreća joj se polako počinje prikradati.
 
Zabavno, tankoćutno i promišljeno djelo "Jedi, moli, voli" humorističan je putopis te kronika odvažne potrage za duhovnim prosvjetljenjem unatoč prirođenom skepticizmu. Ova utješna i nadahnjujuća knjiga, napisana iznimno duhovito, inteligentno i suosjećajno, namijenjena je svima koji su se ikad osjećali izgubljeno ili su pomislili da mora postojati drugi, bolji put.

Životna priča Elizabeth Gilbert nadahnula je mnoge žene da donesu odluke koje će im promijeniti život – neke su doslovno odlazile na put u Italiju, Indiju i Indoneziju, druge su naučile pronaći 10 minuta mira i tišine svaki dan kako bi sebi postavile pitanje što stvarno žele, očekuju ... a autorica je postala primjer žene koja je sposobna provesti istinske promjene u svom životu.

Njezini memoari postali su pravi fenomen, a časopis Time uvrstio ju je na listu 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Knjiga je objavljena na više od trideset jezika, a prodana u više od osam milijuna primjeraka.

Elizabeth Gilbert rođena je 1969. godine u Waterburyju u američkoj državi Connecticut. Na New York University studirala je političke znanosti. Nakon završenog studija putovala je Amerikom radeći kao konobarica i prikupljala teme za svoje kratke priče koje su objavljene u zbirci "Pilgrims". Već s prvom knjigom postiže uspjeh – "Pilgrims" su bili u užem izboru za nagradu PEN/Hemingway. U New Yorku započinje novinarsku karijeru i radi za Spin, GQ i New York Times Magazine. Njezin članak objavljen u magazinu GQ o iskustvu konobarenja na Lower East Sideu poslužio je kao osnova za scenarij filmskog hita "Djevojke iz Coyote Bara" (Coyote Ugly).

Godine 2000. objavljuje prvi roman "Stern Men" (priču o krvavim sukobima dva ribarska klana na udaljenim otocima u zaljevu Maine) koji je New York Times uvrstio na listu važnih knjiga objavljenih te godine. Dvije godine kasnije objavljuje publicistički naslov "The Last American Man" (istinitu priču o Eustaceu Conwayu, osebujnom promicatelju suživota s prirodom) koji je bio u finalu izbora za dvije prestižne nagrade – National Book Award i National Book Critics Circle Award. Svjetsku slavu stekla je objavljivanjem memoara "Jedi, moli, voli" iz 2006. godine, koja je objavljena na više od trideset jezika te prodana u više od osam milijuna primjeraka širom svijeta. Nakon knjige "Jedi, voli, moli", objavljuje njezin svojevrsni nastavak "Sudbonosno da". U 2013. roman "Signatura svih stvari" postigao je također velik uspjeh, a 2015. objavljuje bestseler "Velika magija", nastao na osnovi govora s TED-ove konferenciji o životu ispunjenom svrhom i kreativnošću koji su pogledali milijuni ljudi.

Roman "Grad djevojaka" objavljen je 2019. godine i odmah po objavljivanju uvršten je na listu najprodavanijih naslova New York Timesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.