Po kvartu se svašta priča, no pravo je pitanje: tko je zapravo Samuel? Činjenice kažu da je dijete Šveđanke i Sjevernoafrikanca, da se nakon završenog pravnog fakulteta zaposlio u Državnom uredu za migraciju, da je volio samo jednu ženu, Laide, i imao samo dvoje bliskih prijatelja, Panteru i Vandada. Redovito je posjećivao svoju baku te je, baš kao i ona, slabo pamtio i zato je sastavljao beskrajne popise... No onda su kočnice bakina auta otkazale, a svima se svijet u sekundi zauvijek promijenio.

Stoga kad u svojem berlinskom egzilu na stubama sretne uplakanu Panteru, tajnoviti pisac osjeti neodoljivi poriv da posjeti sve koji su Samuela poznavali i složi mozaik od njihovih sjećanja.


"Sve čega se ne sjećam" jednog od ponajboljih suvremenih švedskih pisaca Jonasa Hassena Khemirija priča je o ljubavi i sjećanju, ali i o problemima koji postoje u švedskom društvu ma koliko se ono gledano izvana može činiti idealnim. Preveden na više od dvadeset jezika i dobitnik najprestižnije švedske Nagrade August, ovaj je roman dokaz da je Khemiri uistinu sjajan pisac.

“Energična proza inovativne strukture, Sve čega se ne sjećam potvrđuje da Jonas Hassen Khemiri nije samo jedan od najboljih švedskih pisaca, nego i golemi talent našeg doba.”
- Vendela Vida

“Dovraga, ova knjiga pravo je remek-djelo.”
- Patrik Lundberg, Aftonbladet (Švedska)

“Divno istraživanje o čovjekovoj motivaciji – zašto volimo, mrzimo, čeznemo i odbijamo jedni druge. Khemiri piše s jasnim osjećajem za perspektivu, a njegova čista, konceptualna proza zaokuplja nas od početka do kraja.”
- Nikita Lalwani

“Sve čega se ne sjećam zadivljujuće je čitalačko iskustvo.”
- Menaiset (Finska)

Jonas Hassen Khemiri rođen je u Stockholmu 1978. Prvi roman "Et ögga rött" objavio je 2003., a uz izvrsne kritike i nagrade prodao se u više od dvjesto tisuća primjeraka te je 2004. bio najprodavanija knjiga u Švedskoj. Za svoj drugi roman "Montecore : Jedinstveni tigar" (Montecore: en unik tiger) također je dobio brojne pohvale za originalnost, a uz Nagradu za književnost P. O. Enquist i Nagradu Švedskog radija za najbolji roman, nominiran je za najvažnije švedsko književno priznanje Nagradu August.

Godine 2012. objavio je snažan kratki roman "Zovem svoju braću" (Jag ringer mina bröder), nastao na temelju eseja koji je tjedan dana nakon terorističkog napada u središtu Stockholma 2010. napisao za švedske novine. Roman "Sve čega se ne sjećam" (Allt jag inte minns) izašao je 2015., a Khemiri je za njega dobio Nagradu August u kategoriji “Najbolja švedska beletristička knjiga godine”. Svoj peti roman "Tatina klauzula" (Pappaklausulen) objavio je 2018. Romani su mu prevedeni na više od trideset jezika, a uz njih je napisao šest drama, koje se izvode na stotinjak svjetskih pozornica. Prvi je švedski pisac kojem je kratku priču objavio New Yorker, 2017.

Jonas Hassen Khemiri napisao je 2013. otvoreno pismo švedskoj ministrici pravosuđa kritizirajući projekt REVA koji je policiji dao odriješene ruke u potrazi za imigrantima te olakšao deportacije iz Švedske. To je pismo, prvotno objavljeno u Dagens Nyheteru, postalo najviše dijeljeni članak ikad na društvenim mrežama u Švedskoj te je prevedeno na dvadeset jezika za čitatelje brojnih svjetskih novina. Živi u Stockholmu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.