Nakon četiriju knjiga u kojima je strogom filološkom metodom rekonstruirao tekstove slavenske pretkršćanske starine, Radoslav Katičić u knjizi "Naša stara vjera" donosi pregled temeljnih pojmova stare slavenske vjere u obliku primjerenom vrlo širokom čitateljskom krugu.

Što je uopće bila vjera za Slavene prije prihvaćanja kršćanstva, što znaČi da je nešto sveto, kakva je bila slavenska pretkršćanska obrednost, koji su bili glavni bogovi i kakav je bio njihov međuodnos? Na koncu, koliko prežitci te stare vjere obilježavaju nas današnje?

Sve su to pitanja koja se u ovoj knjizi znanstveno utemeljeno, a opet čitko i prijemčivo, raspravljaju i tumače. Svijet Peruna, Velesa, Mokoši, Jarila i Morane - Jure i Mare - razotkriva nam se ovdje u mnogobrojnim svojim inačicama, posebno kad spoznamo koliko je još ta stara tradicija prisutna u našim običajima, svjetonazoru, a osobito u jeziku.

Pogled na našu baštinu, na odnos čovjeka i prirode, na toponimiju, dobiva ovom Katičićevom knjigom, kao i onima koje su joj prethodile, sasvim novo značenje.
 
***

Sada već tridesetak godina istražujem podatke po kojima se može nešto reći o našoj staroj pretkršćanskoj vjeri. Rezultate sam onim redom, kojim sam dolazio do njih objavljivao u Bečkom slavističkom godišnjaku (Wiener slavistisches Jahrbuch). Dakako, na njemačkom jeziku. A onda sam složio te rezultate po vjerskim sadržajima koje obraduju u četiri knjige na hrvatskom jeziku. Tako su postali pristupačni domaćoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti.

Ova peta knjiga posvećena našoj pretkršćanskoj vjeri nešto je drukčije naravi. Ovdje se pokušava dati smislen sažetak tih rezultata kao sustavan prikaz naših starih vjerskih sadržaja stavljenih u širi kontekst, izostavljajući uglavnom dokazne postupke, tako da bude čitljivije i lakše razumljivo nego su mogle biti one četiri prethodne knjige s podnaslovom “Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine”. Naravno, taj sažetak je ujedno i izbor onih rezultata koji su najpouzdanije dobiveni i tvore smislenu cjelinu. (...)

Ova knjiga izravno uvodi u jedan kulturni sloj koji je nedvojbeno postojao a o njem se u kulturnoj javnosti vrlo malo zna. Tko pročita moje publikacije, vidjet će i ostati pomalo začuđen koliko je toga u našoj svijesti još i danas živo. Nerazmjerno je koliko se o tom kulturnom sloju zna, naime vrlo malo, i to koliko je on još danas prisutan u našem doživljavanju svijeta. Dvojevjerje koje je u ruskom srednjovjekovlju bilo tema koja je žarko zaokupljala crkvene ljude, u nas kao tema u srednjovjekovnoj crkvenoj literaturi gotovo ne postoji! To je posljedica onih punih dvaju stoljeća koliko je kršćanstvo u Hrvata starije nego u Rusa. Kad se u nas razvila crkvena literatura, stara je vjera već bila toliko potisnuta da nije ugrožavala autoritet kršćanske crkve. Samo tako mogli su se sačuvati nazivi mjesta kao Perun, Veles i Mokošica. U crkvenim krugovima tu nije bilo nervoze. Bilo je nezamislivo da se slavensko poganstvo obnovi i potisne kršćansku vjeru.

Odakle onda to da je naša pretkršćanska vjera, u prvom redu tragovi dvojevjerja, toliko prisutna u našoj novovjekoj kulturnoj svijesti koliko prikazuju rezultati ovoga istraživanja? Čime je onda tu osiguran kontinuitet kada o staroj vjeri ne znamo ništa ili samo sasvim malo. Tu je lako dati pouzdan odgovor. Prisutna je zato što je zakodirana u našem jeziku koji je u mnogo većoj mjeri praslavenski nego smo mi Praslaveni. Stara je vjera tako sačuvana u jeziku, a da mi toga i nismo svjesni. To je objašnjenje jasno i jednostavno. Tako su ova izlaganja znatan prinos poznavanju etimologije i povijesti značenja hrvatskoga kulturnog rječnika.

Iz Predgovora, Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (1930. - 2019.) vrsni je hrvatski filolog, slavist, indolog, jezikoslovac u najširem mogućem značenju te riječi. Znanstvenu karijeru započeo je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, na kojemu je djelovao od 1954. do 1977., a od 1977. bio je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču.

Posljednjih godina bavio se najviše poviješću hrvatske gramatike, filologijom ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, sintetičkim istraživanjem ključnih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i rekonstrukcijom praslavenskih obrednih tekstova, sakralnoga pjesništva mitološkoga sadržaja te zakonskih i drugih pravnih tekstova. Član je više nacionalnih akademija znanosti u umjetnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.