Ova monografija sadrži rekonstruirane svete tekstove pisane na praslavenskom jeziku a govore o pretkršćanskim vjerovanjima u bogove: gromovnika Peruna i njegovog ljutog protivnika Vesela. Osim ove temeljne predaje o vječnom boju ovih bogova, ova knjiga sadrži i druge legende.

Filolog i indolog Radoslav Katičić se godinama bavio rekonstrukcijama manjkavih pjesničkih obrednih tekstova tragajući i rekonstruirajući njihove predloške. Tako su nastala zanimljiva poglavlja: „Božanski boj“, „Čudesno drvo“, „Ljuta zvijer“, ..., ali i ona čije je sadržaje tekstova istraživao na terenu, kao što su: Perunovo svetište na Učki, Veles u Povilama kraj Novog Vinodolskog, Perunov kult iznad Žrnovnice kod Splita, itd.

To su lijepa i lijepo opisana sveta obredna mjesta. Odišu i danas duhovnošću. Dočaravaju davne obredne prizore i kultove. Obredne pjesme i kultovi zapravo su naše „Vede“, jer su u njima sadržani motivi indoeuropske mitologije.

Ova nas knjiga uvodi u krajeve gdje žive mitovi, obredi i sveta mjesta s tragovima slavenskih božanstava, u duhovni svijet naših predaka.

Izdavači: Ibis grafika : Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju ; Mošćenička Draga : Katedra čakavskog sabora.

***

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae.

Radoslav Katičić (1930. - 2019.) vrsni je hrvatski filolog, slavist, indolog, jezikoslovac u najširem mogućem značenju te riječi. Znanstvenu karijeru započeo je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, na kojemu je djelovao od 1954. do 1977., a od 1977. bio je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču.

Posljednjih godina bavio se najviše poviješću hrvatske gramatike, filologijom ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, sintetičkim istraživanjem ključnih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i rekonstrukcijom praslavenskih obrednih tekstova, sakralnoga pjesništva mitološkoga sadržaja te zakonskih i drugih pravnih tekstova. Član je više nacionalnih akademija znanosti u umjetnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.