"Ožiljci života" fini su ekvilibrij unutarnjeg i vanjskog svijeta, javnog i intimnog, društvenog i osobnog. Emotivnim pričama, koje su dijelom i autobiografske, Veljko Đorđević u ovoj knjizi majstorski povezuje sve te svjetove i oblike naših postojanja prisjećajući se, među ostalim, bezbrižnog djetinjstva i odrastanja jedne cijele poslijeratne generacije, svojih prijatelja i kolega, ljudi koje je susretao tijekom života.

Pažljivo osluškujući i promatrajući svijet oko sebe, bilježi kroniku svoga vremena, ratnih zbivanja i sudbina ljudi iščupanih iz svakodnevice, kojima je oteta mladost i oduzeta ljepota življenja, ljudi od kojih je kapitalizam uzeo svoj danak. Ovo je hommage svim ljudima koji su stvarali, voljeli i patili tragajući za smislom života.

Da je kojim slučajem Veljko Đorđević postao redatelj – o čemu je maštao kao gimnazijalac, a ne psihijatar, ovo bi bio moćan psihološki film o ljudskosti, ljubavi, boli i ožiljcima koje svi nosimo u sebi.

Život je kretanje, a kretanje je i zdravlje. Stati znači prestati živjeti.
Ovo su priče o uzdizanju, nadi i ljubavi, jer je ljubav najčešće duh koji pokreće, a prolazeći bol i patnju hodamo unatrag. U životu prolazimo različite emocionalne vrtloge, dižemo se i padamo, neki s više ožiljaka na duši, drugi s manje. No bolje je imati bolne ožiljke nego proživjeti život netaknut.
Ova je knjiga satkana od različitih ožiljaka koji su ostavljali tragove na dušama koje su se iznova tražile i često koračale u život koji je ponovno započinjao, iako su svi mislili da je na izmaku.
Ovo su priče o ljudima i njihovim ožiljcima.

Veljko Đorđević

Veljko Đorđević, specijalist psihijatar i psihoterapeut, rođen je u Zagrebu, a u razdoblju od svoje pete do osamnaeste godine živio je s obitelji u Osijeku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon završetka studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, karijeru psihijatra započeo je pod mentorstvom prof. dr. sc. Vladimira Hudolina u KB "Sestre milosrdnice", tako da se od početka svog stručnog, nastavnog i znanstvenog rada usmjerio na područje socijalne psihijatrije i popularizaciju psihijatrije, kao i cjelokupne medicine.

Više od dvadeset i pet godina vodio je radijske emisije "Čovjek je čovjeku lijek" i "Povjerljivo dr. Veljka Đorđevića", a osamnaest je godina uređivao i vodio televizijsku emisiju o zaštiti i unaprjeđenju zdravlja "Ekspertiza". Zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao profesor na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu te na Klinici za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Predstojnik je Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz brojne stručne radove, objavio je i nekoliko priručnika u svrhu edukacije na području palijativne skrbi.

Kourednik je knjige "Vukovarska bolnica 1991. - početnica čovječnosti" (Medicinska naklada 2014.). Njegov literarni opus čini trilogija "Lepoglavski blues", "Osječki nokturno" i "Ludolog među umjetnicima" - autobiografske priče jednog liječnika, stručnjaka, znanstvenika, umjetnika, čovjeka...

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.