Knjiga "Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. - 2018.) : od euforije do tabua" Dragana Markovine nije ni apologija ni blasfemija, ona je autorov žal za propuštenim šansama, za svijetom u kojem bi Vukovar i Mostar ostali netaknuti, u kojem se ne bi dogodio pokolj u Srebrenici i u kojem bi sve žrtve ratova u mirnoj svakodnevici provele devedesete godine.

Povijesna znanost dugo se dogmatski opirala pitanju “što bi bilo kad bi bilo”, ali je počela poimati da to pitanje može nekim novim, vrijednim spoznajnim svjetlima obasjati događaje koji su se doista zbili. Vrlo je izvjesno da će knjiga "Jugoslavija u Hrvatskoj" izazvat mnoga i odobrovanja i negodovanja, jer je današnji prostor demokratskog dijaloga opterećen tabuima, zabludama, temama o kojima se nerado govori, apologetstkim pristupima kao i primjerima povijesnog revizionizma.

"Središnje pitanje na koje će knjiga pokušati odgovoriti, a to je zbog čega je i kako došlo do toga da Jugoslavija u Hrvatskoj od sinonima za euforiju iz 1918. postane 2018. u boljem slučaju sinonim za tabu i autocenzuru ili za psovku u gorem. Kako onda moramo danas iz historiografske perspektive promatrati nasljeđe dviju Jugoslavija? Prije svega na način da stvari s jedne strane promatramo iz konteksta ondašnjeg vremena, a tek potom da ih ocjenjujemo iz šire perspektive i iskustvenih spoznaja koje danas imamo.

Stoga, kada govorimo o iskustvu obiju Jugoslavija, moramo poći od činjenice da je jugoslavenstvo kao ideja znatno starije od istoimenog državnog okvira te da ga je logično nadživjelo. Štoviše, toj izvornoj ideji da se radi o jedinstvenom kulturnom prostoru državotvorstvo je puno više štetilo nego što joj je na bilo koji način pomoglo. Onaj vječni problem koji se pak kod stvaranja državnih projekata na koncu pokazao nepremostivim, odnosio se na različite doživljaje samog jugoslavenstva, pa i oko sadržaja i državnopravnog uređenja."

Dragan Markovina

Dragan Markovina (Mostar, 1981.) doktor je povijesnih znanosti, esejist i kolumnist. Deset godina radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i pisao za brojne regionalne časopise i medije. Redovni je kolumnist portala telegram.hr i sarajevskog Oslobođenja. 

Autor je knjiga "Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja", "Tišina poraženog grada", "Povijest poraženih", "Jugoslavenstvo poslije svega", "Doba kontrarevolucije" i "Usamljena djeca juga". 

Za prvu knjigu dobio je Nagradu Mirko Kovač. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.