Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Francis Scott Fitzgerald

Kratak put kući

  • Nakladnik: Mala zvona
  • Prijevod: Edin Badić
  • Ilustracije: Ivan Stanišić
  • 09/2020.
  • 140 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789538313110
  • Cijena: 118.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu Edina Badića. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog.

Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom: jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa.

Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.

Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.

U povijest književnosti ušao je kao predstavnik «doba jazza» (Jazz Age), stanja duha mladeži u 1920-ima koje je odlikovalo oslobađanje od puritanske stege i uspomene na ratna stradanja kao i novim, slobodnijim društvenim i seksualnim normama.

F. S. Fitzgerald je odrastao je u osiromašenoj otmjenoj katoličkoj obitelji irskog podrijetla. 1913 godine je započeo studij na Sveučilištu Princeton, ali ga 1917. napušta radi loših rezultata. Potom se, u tijeku I. svj. rata javio u vojsku kao dobrovoljac, ali je rat završio prije nego što je on dospio u Europu. Dok je boravio u oficirskom vojnom logoru u Alabami, upoznao je lijepu i ćudljivu južnjakinju Zeldu Sayre, koja je pristala na udaju tek nakon velikog uspjeha njegova prvog romana. Živjeli su raskošno i ekscentrično u New Yorku, Rimu, Parizu, na Francuskoj rivijeri, pa je Fitzgerald veći dio svojih novela napisao na brzinu, za velike honorare koje su plaćali pomodni žurnali i časopisi, a cijelog je života ostao tragično razapet između vlastitih, često iznevjerenih visokih umjetničkih standarda i prevelikih životnih troškova, sve više tonući u alkoholizam.

Posljednje je godine života proveo kao scenarist u Hollywoodu. Proslavio se već prvim romanom, «S ovu stranu raja» («This Side of Paradise», 1920); slijedile su dvije zbirke novela, «Mondenke i filozofi» («Flappers and Philosophers», 1920) i «Priče iz doba jazza» («Tales of the Jazz Age», 1922), te slabiji roman, «Lijepi i ukleti» («The Beautiful and Damned», 1922). Nakon romana «Veliki Gatsby» («The Great Gatsby», 1925), priče o potonulim iluzijama «američkog sna» u dekoru «ludih» 1920-ih godina, na kojem se i danas temelji njegova slava, objavio je zbirku novela «Svi tužni mladići» («Ali the Sad Young Men», 1926) i nakon duže stanke, svoje drugo remek-djelo, roman «Blaga je noć» («Tender Is the Night», 1934), o potonulim iluzijama braka koji je u mnogočemu autobiografski.

Posmrtno su mu objavljeni nedovršeni roman «Posljednji tajkun» («The Last Taycoon, 1941) i zbirka kraćih proza «Slom» («The Crack-Up», 1945).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –