Ovo kultno djelo F. Scott Fitzgeralda, predvodnika američke "izgubljene generacije", i danas se, gotovo stoljeće nakon objavljivanja, nalazi u samom vrhu svih ljestvica važnosti i omiljenosti knjiga. Jer, "Veliki Gatsby" je stvarno velik, najveća Fitzgeraldova uspješnica, vrhunac njegova književnog stvaralaštva, ali i jedan od neospornih vrhunaca cjelokupne američke književnosti - arhetip, vrhunac u svakom pogledu!

Prije i poslije Gatsbya njegov je autor živio životom svojih junaka: zanosio se njihovim idejama i idealima, doživljavao njihova razočaranja i razdore, bančio i prosipao talent, novac i snagu poput njih, borio se skupa s njima i sa samim sobom. Fitzgerald nije morao svoje likove tražiti oko sebe - nalazio ih je u samome sebi, pa je tako Gatsbya nazivao svojim "starijim bratom". Obodren sličnim svjetonazorom životne družice Zelde, naglavce se bacao u zamamljive valove dekadentnog "doba jazza", opijajući se svojom mladošću, ljubavlju, uspjesima i alkoholom.

I zato nitko nije mogao bolje od njega osjetiti, niti umio bolje izraziti, puls generacije "ludih dvadesetih", a legendarni odnos i burno življenje sa Zeldom, predestinirali su ga za jednu od "glavnih uloga" koju je odigrao u američkom životu, ali za razliku od ovovremenih trendsetera i "celebova", i u svekolikoj književnosti između dva rata.

"Veliki Gatsby" poetična je priča o romantičnom bogatunu, misterioznom imatniku opsjednutom neuslišanom ljubavlju i "američkim snom", i antologijsko je djelo: pročitati ga nije stvar prestiža kao nekad, već je postalo dijelom opće kulture. A, makar zbog tragičnog svršetka, preporučljiv je i poučljiv za novopečene tajkune i moćnike - šteta je što zbog svoje prezauzetosti ozbiljnijim stvarima nikad neće imati vremena za knjigu, pa da uvide kako novcem ipak ne mogu kupiti sve.

Na listi 100 najboljih romana s engleskog govornog područja, objavljenoj 1998., koju su sastavili najugledniji engleski književni kritičari, "Veliki Gatsby" zauzeo drugo mjesto, iza "Uliksa", kao najbolji američki roman 20. stoljeća.

U povijest književnosti ušao je kao predstavnik «doba jazza» (Jazz Age), stanja duha mladeži u 1920-ima koje je odlikovalo oslobađanje od puritanske stege i uspomene na ratna stradanja kao i novim, slobodnijim društvenim i seksualnim normama.

F. S. Fitzgerald je odrastao je u osiromašenoj otmjenoj katoličkoj obitelji irskog podrijetla. 1913 godine je započeo studij na Sveučilištu Princeton, ali ga 1917. napušta radi loših rezultata. Potom se, u tijeku I. svj. rata javio u vojsku kao dobrovoljac, ali je rat završio prije nego što je on dospio u Europu. Dok je boravio u oficirskom vojnom logoru u Alabami, upoznao je lijepu i ćudljivu južnjakinju Zeldu Sayre, koja je pristala na udaju tek nakon velikog uspjeha njegova prvog romana. Živjeli su raskošno i ekscentrično u New Yorku, Rimu, Parizu, na Francuskoj rivijeri, pa je Fitzgerald veći dio svojih novela napisao na brzinu, za velike honorare koje su plaćali pomodni žurnali i časopisi, a cijelog je života ostao tragično razapet između vlastitih, često iznevjerenih visokih umjetničkih standarda i prevelikih životnih troškova, sve više tonući u alkoholizam.

Posljednje je godine života proveo kao scenarist u Hollywoodu. Proslavio se već prvim romanom, «S ovu stranu raja» («This Side of Paradise», 1920); slijedile su dvije zbirke novela, «Mondenke i filozofi» («Flappers and Philosophers», 1920) i «Priče iz doba jazza» («Tales of the Jazz Age», 1922), te slabiji roman, «Lijepi i ukleti» («The Beautiful and Damned», 1922). Nakon romana «Veliki Gatsby» («The Great Gatsby», 1925), priče o potonulim iluzijama «američkog sna» u dekoru «ludih» 1920-ih godina, na kojem se i danas temelji njegova slava, objavio je zbirku novela «Svi tužni mladići» («Ali the Sad Young Men», 1926) i nakon duže stanke, svoje drugo remek-djelo, roman «Blaga je noć» («Tender Is the Night», 1934), o potonulim iluzijama braka koji je u mnogočemu autobiografski.

Posmrtno su mu objavljeni nedovršeni roman «Posljednji tajkun» («The Last Taycoon, 1941) i zbirka kraćih proza «Slom» («The Crack-Up», 1945).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.