“Šnajderov roman Doba mjedi, koji je istodobno i obiteljska saga i autofikcija, iznimno pažljivo rekonstruira prošlost. A pripovjedač svoj osobni identitet traži u retrovizoru vlastite obitelji. Preci njegova oca doselili su se iz Njemačke na poticaj Marije Terezije, a u nadi u bolji život, kao u pravom mitu o podrijetlu, u Slavoniju da ondje zasnuju novu egzistenciju. I da time otpočnu još jedan panonski rekvijem. (...) 

Glavni junak Georg Kempf dijete je stoljeća koje je u odraslo muško doba proživjelo sve drame koje su se tada odigravale u Europi. Po podrijetlu pripadao je njemstvu, no po kulturi se već i habitusu sasvim ukorijenio u svoj zavičaj. Zadesila ga je ista sudbina kakvu je imalo još gotovo trideset milijuna Nijemaca, iako nisu svi u jednakom obliku prihvaćali i “prokletstvo” koje je iz toga slijedilo. On je proživio dramu običnoga Srednjoeuropejca, malog čovjeka s kojim se povijest poigrava kao mačka s mišem. 

Međutim, Georg Kempf je prisiljen, kao pravi srednjoeuropski Švejk s kraja stoljeća, na plećima tegliti daleko složeniju i mutniju, pa i proturječniju sudbinu nego što je to morao Hašekov junak na početku stoljeća, jer su se ljudske sudbine u međuvremenu sasvim razorile, te izgubile čak i ime, ili pak zaglavile u kaosu nazivlja. Presuđeno mu nije, ali ispaštati mora.” – László Végel

Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948.) diplomirao je čistu filozofiju i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Taj je što se filozofije tiče u doba Šnajderova studiranja bio obilježen teorijskim doprinosima Praxisove škole; također i uvelike šezdesetosmaškim studentskim buntom. 

Dulji boravci u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj. 

Šnajder objavljuje od srednjoškolskih dana. Prva profesionalna izvedba bio je Minigolf (1968.). 

Neke drame: "Kamov, smrtopis" (1978.), "Hrvatski Faust" (1982.), "Hrvatski Faust, Tragedije dio drugi" (2018.), "Confiteor" (1984.), "Bauhaus" (1990.), "Zmijin svlak" (1995.), "Nevjesta od vjetra" (1998.), "Peto evanđelje" (2004.), "Kosti u kamenu/Tito" (2007.), "Enciklopedija izgubljenog vremena" (2012.), "Svjetlucanje kome" (2015.). 

Izvođen je u gotovo svim zemljama bivše državne zajednice, što hrvatski kulturni i politički establišment, od početka devedesetih do danas, drži hendikepom. 

Izabrana djela u devet knjiga izašla su kod Prometeja (Zagreb, 2005.–2007.). 

Proza: "Knjiga o sitnom" (1996.), "505 sa crtom", pripovijetke, (2007.), romani: "Morendo" (2011.), "Doba mjedi" (prvo izdanje kod TIMpressa 2016., treće, dopunjeno, 2018.). Roman je dobio pet nagrada, mahom regionalnih: Meša Selimović, Mirko Kovač, Nagrada tportala, Kočićevo pero i Radomir Konstantinović. Dosad taj je roman preveden na makedonski i slovenski. Njemački prijevod, pod naslovom "Die Reparatur der Welt", objavio je Paul Zsolnay Verlag, Beč, 2019.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.