Skladatelj Lobel Kluiser nakon obiteljske tragedije odluči otići u San Francisco, grad koji prihvaća sve različite i drugačije, koji može sve ono što Zagreb i Hrvatska nisu bili u stanju, i to ne samo u ovom slučaju. Lobel, genijalan i darovit, u novoj sredini ostvaruje neslućene uspjehe te dokraja razvija svoj talent. No nad njegovim životom i radom vječno lebdi sjenka tragedije koju je preživio – smrt vlastite djece. Ubila ih je njegova supruga Srna nakon što je otkrila da joj je muž gay. Ni ona ni sredina u kojoj su tada živjeli nisu mogle prihvatiti Lobelovo pravo ja. I dok sklada genijalnu simfoniju Baranja, Lobel ne može pobjeći od sebe i svoje prošlosti. S njom će se u potpunosti suočiti tek kad posjeti Zagreb radi izvedbe svojeg oratorija “Hrvatska Medeya” kojim je ispisao posvetu vlastitoj izgubljenoj djeci.

“Mama Medeya” govori o slobodi, o mogućnosti prihvaćanja drugih i drugačijih, ali i o otporu društva i stigmatiziranju pripadnika gay zajednice. Damir Zlatar Frey napisao je roman o umjetniku i njegovoj osobnoj tragediji, ali i o suočavanju društva sa samim sobom. Junaci “Mame Medeye” imaju, kao i junaci grčkih tragedija, unaprijed određenu sudbinu. Jedna je od sudbinskih zadaća Lobela Kluisera upravo u tome da mora promijeniti svijest zajednice i pokazati da je sloboda moguća.

“Damir Zlatar Frey vješto i elegantno ulazi u klinč sa zahtjevnom pripovjedačkom strukturom romana 'Mama Medeya', izašavši kao pobjednik. Teatarsko iskustvo autora ogleda se u različitim narativnim strategijama koje se slijevaju i čine zanimljiv kontrapunkt upadljivom intimističkom i ispovjednom tonu glavnog junaka, talentiranog kompozitora koji zbog nerazumijevanja i progona sredine u kojoj živi mora napustiti svoju zemlju. Jedna je od ključnih tema ovoga stilski ujednačenog romana upravo strah od spoznaje vlastite istinske prirode i slobode koju ona donosi. U završnici romana nailazimo na rečenice koje to najbolje potvrđuju: ‘Ali što ako ostariš bez zanimanja, znanja, sadržaja o samom sebi? Ako te umjesto kontemplacije i mira prožderu sijede vlasi ljubomore?’ Mama Medeya hrabro nosi bolni biljeg svoje drugosti od prve stranice do posljednjeg retka i u sukobu je s isključivostima i zadrtostima gotovo svih društava, a pogotovo onih nedovoljno zrelih, navodnih demokracija u povoju, dajući tako značajan doprinos regionalnoj queer književnosti.” – Zoran Janković

Damir Zlatar Frey (Zagreb, 1954.) dramski je i operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i rav­natelj kazališta i festivala. Svojim osebujnim i teško usporedivim djelom pripada podjednako svojoj domovini Hrvatskoj i Sloveniji, u kojoj se umjetnički formirao i ostavio dubok trag. Među mnogobrojnim značajnim predstavama koje je ostvario u hrvatskim, slovenskim, bosanskim, srpskim i talijanskim kazalištima izdvajaju se njegova uprizorenja tekstova Slavka Gruma (Događaj u gradu Gogi), Ivana Cankara (Lijepa Vida), Oscara Wildea (Saloma), Slavenke Drakulić (Božanska glad), Uga Bettija (Zločin na Kozjem otoku), Federica Garcíje Lorce (Krvava svadba), Marquisa de Sadea i Jeana Geneta (Balkon, Sluškinje, Strogi nadzor). Drama Krv i košute praizvedena je 1989. u Mariboru, a doživjela je premijere i u Ljubljani te Puli.

Dobitnik je više značajnih priznanja, među kojima se ističu: odličje Predsjednika Republike Hrvatske za doprinos u kulturi Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Marulova nagrada, Nagrada hrvatskoga glumišta, Prešernova nagrada, Župančičeva nagrada, Nagrada grada Ljubljane te Borštnikova nagrada, koju je dobio u više navrata.

Godine 1986. utemeljio je znamenitu ljubljansku Koreodramu, kazalište koje je ostavilo dubok trag u slovenskome glumištu, ali i širemu kulturnom prostoru. Šesnaest godina poslije, 2000., nepresušnom stvaralačkom energijom pokreće i Međunarodni festival komornoga teatra “Zlatni lav” u Umagu, koji svake godine pod drugom skupnom egidom okuplja umjetnike iz zemalja središnje i južne Europe.

Objavio je romane "Kristalni kardinal" (Fraktura, 2014.), "Stanzia Grande" (Fraktura, 2016.) i "Istarska Lady Macbeth" (Fraktura, 2020.)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.