I kada se utješiš, jer svi se uvijek utješimo, bit ćeš sretan što si me upoznao. Uvijek ćeš biti moj prijatelj. Željet ćeš se smijati sa mnom. I ponekad ćeš otvoriti prozor, tek tako, radi užitka... I tvoji će se prijatelji čuditi što se smiješ promatrajući nebo. Onda ćeš im reći: „Da, zvijezde me uvijek nasmiju!“

„Mali princ“ nezaobilazan je dio odrastanja generacija djeca. Roman napisan 1943. inspiriran je autorovom avionskom nesrećom nad Saharom. Priča je to o odrasloj osobi koja pronalazi dijete u sebi. Prepričavajući susrete malog princa s odraslim osobama, koje su svedene samo na poslove koje obavljaju, autor nevjerojatnom lakoćom otkriva ljudske predrasude, ograničenja i stavove prikazujući ih ponekad smiješnima, a često tužnima. Kontrast je odraslima mali princ, maštovit, otvorena uma i spreman istraživati svijet oko sebe. Nezaboravni su njegovi susreti s ružama, zmijom i lisicom koja mu govori najpoznatije rečenice u knjizi: „Samo se srcem dobro vidi. Ono bitno očima je nevidljivo.“

Veliko i raskošno izdanje „Malog princa“ s originalnim akvarelima autora oduševit će sve ljubitelje ovog klasika.

Antoine de Saint-Exupéry, francuski romanopisac, novinar i pripovjedač, rodio se 1900. u Lyonu u staroj plemićkoj obitelji. Njegov otac, koji je radio u osiguravajućem društvu, umire od srčanog udara 1904. godine. Ubrzo nakon toga (1909) majka, Marie de (Fonscolombe) Exupéry (1875-1972), umjetnica, s djecom seli u Le Mans. Antoine provodi djetinjstvo u dvorcu Saint-Maurice-de-Rémens, u okruženju svojih sestara, teta, rođaka i dadilja. Obrazovao se u jezuitskoj školi u Montgréu i Le Mansu, te u katoličkoj školi u Švicarskoj (1915-1917).

Prekretnica u njegovom životu dogodila se 1921, za vrijeme odsluženja vojnog roka u Strassbourghu, gdje se prvi puta susreo sa svojom najvećom ljubavi i životnom strasti - letenjem. Godine 1922., nakon što je dobio letnu dozvolu, seli se u Pariz, gdje se počinje baviti pisanjem.

Svoj prvi roman «Južna pošta» izdaje 1929. a potom objavljuje svoja najveća djela «Mali princ» (1943) i «Tvrđava» (1948). Osnovna tema njegovih romana je pilotski život u kojem Saint-Exupéry veliča opasne pustolovine kao najviši doseg svoga znanja, veličajući pritom etiku ljudske veličine, solidarnost i požrtvovanje. Junaci romana smireno se suočavaju sa smrću zadržavajući do kraja osjećaj dužnosti.

Tridesetih godina izdaje roman «Noćni let» (1931) koji je iste godine osvojio nagradu «Prix Femina» te ubrzo postao svjetski bestseler. U engleskom prijevodu ovog djela sudjelovao je osobno James Joyce a 1933. po njemu je snimljen film sa Clarkom Gableom i Lionelom Barrymoreom.

Ohrabren od André Gidea, napisao je knjigu o pilotima, «Zemlja i ljudi» koja je izašla 1939. godine, a te iste godine osvojila nagradu «Grand Prix du Roman» francuske akademije i nagradu «National Book Award» u Americi. Ovo, za mnoge njegovo najbolje djelo, zrači ljubavlju prema našoj planeti koju traži avion izgubljen u hladnim, sjajnim prostranstvima.

Slične preokupacije Saint-Exupéry nastavlja i u poshumno objavljenom djelu «Utvrda» (1948), koja pokazuje i rastući pesimizam u pogledu čovjekove sudbine. Posmrtno su mu 1953. godine objavljena «Pisma iz mladosti» (1923-31) i «Sveske», a 1955. «Pisma svojoj majci» i «Smisao života» (1956).

Godine 1943. Saint-Exupéry se pridružio francuskim snagama u egzilu, koje su bile stacionirane u Alžiru. Prestar da bi letio, lošeg zdravlja (patio je od nesvjestica i vrućica), još je jednom prekršio pravilo i 31. srpnja 1944. poletio sa Sardinije preko Mediterana do obale Francuske. Nikada više nije viđen. Tri tjedna kasnije, Pariz je bio oslobođen.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.