“Što je ovo?” upitala sam ih.
“Tango”, rekao je muškarac.
“Argentinski tango”, pojasnila je žena. Brisala je čaše.
“Pa…” rekao je muškarac, “neki ljudi kažu da je tango nastao u Urugvaju.”
“Ali mi smo iz Čilea”, objasnila je žena.
“I mi isto plešemo, znaš”, rekao je muškarac.
“Kad nitko ne gleda”, nasmiješila se žena stidljivo.

Time je stvar bila riješena – postala sam obraćenik. Ljubazni Čileanci ubrzo su bankrotirali, no ta je noć promijenila tijek mojeg života. Sljedeće ću desetljeće provesti dišući tango, sanjajući tango, voleći i mrzeći tango. Plesat ću tango točno tisuću i jednu noć – onda kolaps, pa sve ispočetka. To će dramatično utjecati na moj ljubavni život, društveni život, na to gdje ću se nalaziti, kada i koliko ću spavati, kao i na moje držanje – ne uvijek na dobar način…

Obilazit ću globus uzduž i poprijeko tragajući za autentičnim iskustvom tanga. Živjet ću, u prvom licu jednine, bezvremensku priču tanga: priču o egzilu i čežnji, raj plesne dvorane i njezin pakao. Proživjet ću do kraja sve klišeje tanga, i mnogo više od toga. Tango će mi dati sve što sam željela, a nisam imala te noći novog milenija – prijateljstvo, ljubav, ljepotu, smisao, avanturu, ushit, dom – a onda će mi sve to oduzeti i slomiti mi srce. Zatim će me ponovo iscijeliti, dat će mi još više, ali ne onako kako sam očekivala. Pokušat ću prestati plesati, ali neću uspjeti u tome – zato što se mjesta koja tango otvori u tebi nikad ne zatvore.“

Kapku Kassabovu naši su čitatelji već upoznali kroz „Granicu“, njezin jednako čarobni (pomalo i čarobnjački) putopisni vremeplov. I „12 minuta ljubavi“ takva je knjiga: putopisni vremeplov kroz osobnu istraživačku pustolovinu koja doslovno ide oko svijeta –  kao i oko same sebe. U „Priči o tangu“ putujemo od Novog Zelanda do Argentine, preko New Yorka, Londona, Pariza i svih drugih stanica koje je tango u svojoj stogodišnjoj povijesti obilježio.

Ova je knjiga i formalno, ali ponajviše sadržajem, nalik tangu. Svi koji plešu jako će je dobro razumjeti i smiješit će se čitajući, a oni koji još ne plešu morat će sami sebi priznati da se nešto u njima pomaknulo, nešto posve posebno, drugačije od ičega što su iskusili.

Iz medija:

Dijelom putopis, dijelom životopis, pred nama je uzbudljiva šetnja kroz mitove o tangu i njegovim tjelesnim, emocionalnim i psihološkim slojevima. Zaželjet ćete se pridružiti.
GQ

Sjajna knjiga. Žestoki i živopisni opisi ovisničke prirode tanga…
Independent

Ovo je čudesno dirljiva knjiga, senzibilnost Kassabove struji stranicama knjige kao melankolična tango melodija... Ali povrh svega ovo je uzbudljiva himna njenoj osobnoj ovisnosti: tangu i romantičnoj ljubavi.
Scottish Review of Books

Kapka Kassabova pjesnikinja je i prozaistica rođena 1973. u Sofiji. Nakon pada Berlinskog zida njezina je obitelj emigrirala na Novi Zeland, gdje je diplomirala francusku i englesku književnost te kreativno pisanje. Poeziju piše od ranog djetinjstva, a u prvim godinama života na Novom Zelandu engleski jezik umjesto materinjeg bugarskog postaje njezin književni jezik.

Nagrađivana je autorica zbirki poezije "All roads lead to the sea" (Svi putevi vode do mora, 1997., Montana New Zealand Book Award), "Dismemberment" (Komadanje, 1999.), "Someone Else’s Life" (Tuđi život, 2003.) i "Geography for the Lost" (Geografija za izgubljene, 2007.), romana "Reconnaissance" (Izviđanje, 1999., Commonwealth Writers’ Prize), "Love in the Land of Midas" (Ljubav u Mi­dinoj zemlji, 2001.) i "Villa Pacifica" (2011.) te memoarske proze "Street Without a Name" (Ulica bez imena, 2008.) i "Dvanaest minuta ljubavi: priča o tangu" ((Twelve Minutes of Love: A Tango Story, 2011.; Ocean-More, 2023.).

Tzv. balkanski kvartet posljednje su njezine objavljene knjige: "Granica. Putovanje na rub Europe" (Border: A Journey to the Edge of Europe, 2017.; OceanMore, 2022.; Nagrada Britanske akademije za globalnu kulturu razumijevanja, Škotska knjiga godine, Nagrada Nicolas Bouvier, uži izbor National Book Critics Circle Award itd.), "Prema jezeru. Balkansko putovanje u sjeni rata i mira" (To the Lake: A Balkan Journey of War and Peace, 2020.; Nagrada za najbolju stranu publicističku knjigu u Francuskoj, uži izbor poljske nagrade Angelus), "Elixir" (2023.) i "Anima" (2024.). Kroz intimne priče u ovim se knjigama istražuje kolektivna povijest u ambijentu divlje i neuništive prirode. Kapka Kassabova je napisala: “Srž mog rada potraga je za smislenim susretom s mjestima i ljudima. Privlače me rubovi i stjecišta, gdje se mit susreće s iskustvom.”

Knjige su joj prevedene na dvadesetak jezika. Godine 2005. preselila se u Edinburgh, a sada živi u Škotskom visočju.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.