Glavni junak vozi u nepoznatom pravcu sve dok u nekoj šumi ne zaglavi u blatu. Noć je hladna i on besciljno luta šumom u kojoj doživljava neobična, neočekivana iskustva i susrete.

Hoće li se pronaći ili izgubiti u tom lutanju?

"Isijavanje" (Kvitleik, 2023.) se može čitati na mnogo načina: kao realistički monolog, kao basna, kao kršćanska alegorija, kao noćna mora koju prepričavamo ujutro dok užas iskustva još pulsira ispod riječi, ublažen svakodnevnim čudom dnevnog svjetla. Fosseova proza opire se jednoznačnoj interpretaciji nastojeći zadržati tajnovitosti i proturječnosti kompleksnih fenomena poput smrti i Boga.

Jon Fosse podsjeća čitatelja koliko je naša stvarnost čudesno lijepa i bolna u isti mah. – Live Lundh, Morgenbladet

Jon Fosse (1959), dramatičar, pjesnik, esejist i romanopisac, najprevođeniji je i najizvođeniji norveški dramski pisac poslije Henrika Ibsena. Studirao je komparatistiku i predavao na Akademiji za kreativno pisanje u Hordalandu.

Godine 1983. objavio je roman "Crveno, crno" (Raudt, svart), zatim slijede romani, zbirke pjesama, eseji i knjige za djecu. Godine 1994. u Nacionalnom kazalištu u Bergenu praizveden je njegov prvi kazališni komad "I rastati se nećemo nikada" (Og aldri skal vi skiljast), a zatim slijede drame "Ime" (Namnet, 1995), za koju je nagrađen Ibsenovom nagradom, te "Ljetni dan" (Ein sommars dag, 1999) i "San o jeseni" (Draum om hausten, 1999). Napisao je više od 40 drama koje su prevedene na 50 jezika. Romani su mu prevedeni su na više od 20 jezika.

Godine 2000. dodijeljena mu je glavna nordijska kazališna nagrada, a za roman "Melankolija" (Melancholia, 1995/1996) Melsomova nagrada. Za budući književni rad norveška mu je država dodijelila doživotnu stipendiju.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.