Moderna je naziv za kulturne, političke i društvene procese koji su počeli u šesnaestom stoljeću i traju do današnjega dana, a temelje se na zapadnjačkom shvaćanju ideje razvoja kao dominantne paradigme sociokulturne promjene i ljudskoga napretka.

Ova knjiga sastoji se od devet tekstova koji se na različite načine bave problematikom moderne i njenim mnogostrukim pojavnostima. Krenuvši od klasičnog sociološkog, suvremenog filozofskog, kulturnog, antropološkog, pa sve do književnog i filmološkog pristupa, «Mnogostruke moderne» interdisciplinarno su putovanje kroz pluralitet modernističkih teorija i praksi. Analizirajući navedene teorije, autor se polemički zalaže za napuštanje optimistične vizije o teleološkom napretku kojeg predvodi znanost polažući pravo na apsolutnu istinu, kao i teze da se suvremena društva nalaze na civilizacijskoj prekretnici bivajući ugrožena novim svjetskim poretkom koji će tobože izbrisati sve kulturne, institucionalne, strukturalne i misaone razlike.

Upravo suprotno, autor modernu razumijeva ponajprije kao pripovijest o neprekidnom uspostavljanju i dokidanju njenih političkih programa i reinterpretaciji njenih kulturalnih projekata smatrajući da su društveni sukobi i konfrontacije kojima smo svjedoci u današnjem svijetu iznimno važni i neophodni. Mnogostrukost i intenzitet takvih sukoba ukazuje na činjenicu da su svi ti koncepti dio jednog te istog projekta moderne i stoga predstavljaju interpretativni izazov na kojeg je moguće odgovoriti jedino interdisciplinarnim pristupom.

Tonči Valentić diplomirao je filozofiju i književnost u Zagrebu a magistrirao sociologiju i antropologiju na Central European University u Budimpešti. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom, sociologijom, i filmom. Suradnik je u Multimedijalnom institutu u Zagrebu i dugogodišnji član redakcije časpisa Vijenac.

Tonči Valentić (1976) predavač je teorijskih kolegija na Tekstilno–tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu, magistrirao sociologiju i antropologiju u Budimpešti i doktorirao sociologiju u Ljubljani. Objavio je dvije knjige — "Mnogostruke moderne" (2006) i "Camera Abscondita: Zapisi o ontologiji fotografije" (2013), te petstotinjak autorskih tekstova iz područja filozofije, filma, književnosti, politike, medijske teorije i sociologije u brojnim domaćim i inozemnim publikacijama. S engleskoga jezika preveo je deset knjiga i stotinjak stručnih tekstova iz filozofije i sociologije. Sudjelovao je na četrdesetak seminara i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu, te kao član žirija na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.