Tekstovi okupljeni u ovoj knjizi nastajali su u posljednjih petnaestak godina u različitim povodima i za različite svrhe. Najčešće su u vezi s djelima i piscima koje sam ili prevodio ili se na njih osvrtao. Na tako složenu književnu sliku koja se stvorila predamnom trebalo je staviti okvir za lakše usredotočenje na građu koja po svojoj prirodi uvijek nastoji izmaći mogućnostima kategoričkih procjena i zato u opticaj neprestano vraća i više nego jedan razlog za ponovni pogled na nju.

Unutrašnjost okvira rezervirana je stoga za domaću književnu topografiju i predviđena za knjigu kojoj će naslov biti «Nutarnji rub». Ovoj pak knjizi, istom logikom, pogledom usmjerenim prema izvanjskoj književnoj geografiji naslov «Vanjski rub» nametnuo se kao najprikladnija sintagma u funkciji metafore kojom želim naglasiti onaj dio pristupa kojim sam, rubeći spomenutu sliku izvana, nastojao prikazati množinu točaka dodira na razvedenom graničnom području prikladnom za sve vrste neprestanih transgresija, jednako kao i sve one elemente koji u djelima nastalim u starijim književnim razdobljima u sebi nose poticaje za mnoga nova kretanja na sinusoidnoj stazi oscilacije ukusa, mijene stilova, načina recikliranja i pogleda na već prijeđeni put.

U tom pogledu npr. začuđujuće moderna bivaju djela stare anglosaksonske književnosti u kojim alegorija stoji na mjestu budućeg realizma, a realizam na mjestu na kojem, iz tla gdje se povijest preklapa s mitologijom, izrasta čitava šuma ustrajnih simbola, pjeva se ono što će se puno kasnije pripovijedati, a šuti se o onom što će poslije postati i stih za pjevanje i stih za otklon od svake vrste pjevnosti. Otvarao mi se na taj način pogled na drugu stranu kroz zastor u kojem je prorez za prolaz u oba smjera.

Slično je i s romantizmom, i onim smještenim u okvir svoga razdoblja, i onim svevremenim, bez granica, kojem baš zato treba povremeno ponovno utvrđivati obale.

U središte interesa dolazi stoga osoba, u liku autora, i kao glavna maska pod kojom autor sebe pribrojava ostalim osobama svoga djela i vremena u kojem, kada se radi o romantizmu, tema za pjevanje i mišljenje postaje samo pjevanje kao iskušavanje načina slobode u različitim oblicima stege zakona metrike i stege zakona društva. Sukladna tome jest i »Galerija književnih figura« koja zaprema II. dio ove knjige. U književnom djelu me, naime, uvijek zanima i ono što se, i prije i poslije njega, događa s autorom, okolnost nastanka, činjenično stanje autorove stvarne biografije i način na koji ona zatim postaje fikcionalna, porazdijeljena na mnoštvo njegovih likova medu kojima uvijek treba poći u potragu za onim koji tu jest fatalan, u ženskom ili muškom ruhu.
(Luko Paljetak)

Luko Paljetak rođen je u Dubrovniku 19. kolovoza 1943. Osmogodišnju školu te petogodišnju Učiteljsku školu i dva semestra Pedagoške akademije završio je u Dubrovniku. Slavistiku te engleski jezik i književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru (1968). Nakon toga radio je kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka Zadar, a zatim ako asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost i Katedri za svjetsku književnost na Filozofskome fakultetu u Zadru (1973‒1978). Disertacijom Književno djelo Ante Cettinea doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (od 1997) te dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (od 2001); zajedno s Umbertom Ecom postao je prvim inozemnim članom Akademije ruske književnosti u Moskvi (2011), a član je i Slavenske akademije sa sjedištem u bugarskoj Varni (od 2016) te Europske akademije Leonardo da Vinci sa sjedištem u francuskom Antibesu (od 2017). Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske od (1968) te niza drugih književnih, umjetničkih i znanstvenih društava.

Autor je više desetina pjesničkih zbirki i drugih književnih djela te književnoznanstvenih, povijesnoumjetničkih i likovnih monografija. Prevodi s engleskog, slovenskog, talijanskog, francuskog, ruskog i španjolskog jezika.

Održao je i više samostalnih izložbi slika.

Luko Paljetak umro je 12. svibnja 2024.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.