Vesna Batovanja
Martin Heidegger : Mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika
- Nakladnik: Naklada Breza
- 12/2007.
- 215 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789537036386
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ovaj je uvod zamišljen kao uvođenje u Heideggerovo mišljenje općenito te stoga prekoračuje sadržaj same knjige. Pritom valja naglasiti da je i sam ograničen onim što se od jednog uvoda očekuje kako u sadržajnom tako i u opsegovnom smislu.
Članci u knjizi plod su mog dugogodišnjeg bavljenja Heideggerovim mišljenjem. Od sredine osamdesetih godina kad započinjem s izradom svoje disertacije to bavljenje bih mogla označiti intenzivnim.
Većina članaka sabranih u ovoj knjizi objavljeni su prvi put u časopisu «Filozofska istraživanja». Teme koje obrađuju, bez lažne skromnosti, ključne su za razumijevanje Heideggerova mišljenja, najvećeg mislioca 20. stoljeća i jednog od najvećih umova u povijesti mišljenja. (Vesna Batovanja)
***
«Zajedništvo povijesti mišljenja i povijesti bitka
Imenovano zajedništvo izražava Heideggerovo radikalno novo tumačenje jednoga i drugoga. Svezu jedne i druge povijesti eksplicitno potvrđuje jednostavna rečenica: «Misleći nastanjuje ek-sistencija kuću bitka.» Pri kraju istog teksta pita izrijekom: "Odakle uzima mišljenje svoju mjeru? Koji je zakon njegova djelovanja? - odgovara - "Mišljenje je u svojoj biti kao mišljenje bitka od ovog traženo.
...Bitak se već poslao mišljenju. Bitak je kao sudba mišljenja. No sudba je u sebi povijesna. Njezina povijest je već izrečena u mišljenju mislilaca." Sudba bitka koju opisuje kao njegovo istodobno davanje i uskraćivanje a u kojoj se korijeni u naslovu imenovano zajedništvo 'mišljenja' i 'bitka', može se i drukčije izraziti kao supripadnost bitka i biti čovjeka i biti čovjeka i bitka. Odatle možemo izvesti lapidaran zaključak: povijest mišljenja nije ništa drugo do povijest odnosa mišljenja spram bitka, dok je povijest bitka obratno povijest odnosa bitka spram mišljenja. Ovaj odnos bitka spram ljudske biti može se razviti samo unutar mišljenja, kojeg Heidegger u razgraničenju od njegova logičkog i metafizičkog pojma, određuje kao mišljenje bitka. Ovo zajedništvo bitka i mišljenja, odgovaranje čovjeka bitku, predstavlja otklanjanje od metafizičkog pojma identiteta bilo u liku pogrešne formule koja imenuje jednakost dvaju A (A— A) ili pak kao onog što je samom sebi isto; te otvara put k pravom razumijevanju Parmenidove misli o istosti mišljenja i bitka.
Time čovjekovo mišljenje dobiva bitno novo određenje, od antropologijskog određenja, koje je čovjeka promoviralo u eminentno umno biće, avanziralo je k mišljenju čiji je element bitak sam, stoga je razumljiva Heideggerova ocjena racionalizma kao metafizičkog antropologizma i kao takvog subjektivizma.
Mišljenje treba osloboditi za ono što je zadano misliti, što je njegova prava stvar, da bi od nje primilo svoje određenje, naime za bitak. Pretpostavka ovog oslobađanja jest iskustvo kraja filozofije, čiju jezgru čini metafizika kao promišljanje bića u cjelini - svijeta, čovjeka i Boga s obzirom na zajedništvo bića u bitku».
Većina članaka sabranih u ovoj knjizi objavljeni su prvi put u časopisu «Filozofska istraživanja». Teme koje obrađuju, bez lažne skromnosti, ključne su za razumijevanje Heideggerova mišljenja, najvećeg mislioca 20. stoljeća i jednog od najvećih umova u povijesti mišljenja. (Vesna Batovanja)
***
«Zajedništvo povijesti mišljenja i povijesti bitka
Imenovano zajedništvo izražava Heideggerovo radikalno novo tumačenje jednoga i drugoga. Svezu jedne i druge povijesti eksplicitno potvrđuje jednostavna rečenica: «Misleći nastanjuje ek-sistencija kuću bitka.» Pri kraju istog teksta pita izrijekom: "Odakle uzima mišljenje svoju mjeru? Koji je zakon njegova djelovanja? - odgovara - "Mišljenje je u svojoj biti kao mišljenje bitka od ovog traženo.
...Bitak se već poslao mišljenju. Bitak je kao sudba mišljenja. No sudba je u sebi povijesna. Njezina povijest je već izrečena u mišljenju mislilaca." Sudba bitka koju opisuje kao njegovo istodobno davanje i uskraćivanje a u kojoj se korijeni u naslovu imenovano zajedništvo 'mišljenja' i 'bitka', može se i drukčije izraziti kao supripadnost bitka i biti čovjeka i biti čovjeka i bitka. Odatle možemo izvesti lapidaran zaključak: povijest mišljenja nije ništa drugo do povijest odnosa mišljenja spram bitka, dok je povijest bitka obratno povijest odnosa bitka spram mišljenja. Ovaj odnos bitka spram ljudske biti može se razviti samo unutar mišljenja, kojeg Heidegger u razgraničenju od njegova logičkog i metafizičkog pojma, određuje kao mišljenje bitka. Ovo zajedništvo bitka i mišljenja, odgovaranje čovjeka bitku, predstavlja otklanjanje od metafizičkog pojma identiteta bilo u liku pogrešne formule koja imenuje jednakost dvaju A (A— A) ili pak kao onog što je samom sebi isto; te otvara put k pravom razumijevanju Parmenidove misli o istosti mišljenja i bitka.
Time čovjekovo mišljenje dobiva bitno novo određenje, od antropologijskog određenja, koje je čovjeka promoviralo u eminentno umno biće, avanziralo je k mišljenju čiji je element bitak sam, stoga je razumljiva Heideggerova ocjena racionalizma kao metafizičkog antropologizma i kao takvog subjektivizma.
Mišljenje treba osloboditi za ono što je zadano misliti, što je njegova prava stvar, da bi od nje primilo svoje određenje, naime za bitak. Pretpostavka ovog oslobađanja jest iskustvo kraja filozofije, čiju jezgru čini metafizika kao promišljanje bića u cjelini - svijeta, čovjeka i Boga s obzirom na zajedništvo bića u bitku».
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
