Rukopis pjesničke knjige «Tanja» Franje Nagulova provocira da iznova promislimo o trima stvarima - o ljubavi kao lirskoj temi, naraciji kao lirskome načinu i metafori kao uporišnome elementu pjesničkoga koda.

Ispisujući suvremenu inačicu ljubavnoga kanconijera, mladi je pjesnik istodobno pokušao do kraja depatetizirati temu ljubavi, s jedne, te sačuvati ekstatične emocije i fascinaciju svoga lirskog protagonista osobom drugoga, s druge strane. Depatetizaciju je pritom proveo bavljenjem svakodnevnim kontekstima, običnim senzacijama i ni po čemu iznimnim motivima.

Djevojka iz naslova - Tanja - deskribira se, uz ostalo, kao žena koja se jeftino oblači, koja ima male žute zube i male grudi, masnu kosu i perut, koja je sasvim prosječna, ponekad čak i ružna. Fascinacija se, pak, naglašava potpunom fokusiranošću na govor o njoj. Stječe se dojam da Nagulovljev lirski protagonist ni o čemu drugom i ne može govoriti.

Tanja se pojavljuje na mjestu njegove biografije, lektire, njegovih navika, psihoza ili promjena raspoloženja. Tanja ima svoj BAR-kod i svoj ISBN, ona je žena, ona je dječak, ona je tekst, citat, kolaž, film, Kant, Klimt, sve što se može pomisliti i vidjeti. Iz pjesme u pjesmu dopunjuje se njezin portret novim detaljima ili novim osvjetljenjima, ovisno o perspektivi motrenja, trenutačnom raspoloženju i namjerama iskazivača.

Ta opsesivna usmjerenost na govor o njoj naknadno ovoj poeziji priskrbljuje neki novi patos koji nas iznova upozorava daje ljubav toliko unikatno iskustvo koje nikad do kraja nije moguće opisati, a kamoli racionalizirati... (...)

Sve u svemu, pjesnički rukopis Tanja Franje Nagulova stilski je, kompozicijski i tematski posve domišljena cjelina koja nedvojbeno obogaćuje diskurzivnu raznolikost aktualne hrvatske poezije. (Krešimir Bagić)

Franjo Nagulov rođen je 1983. u Vinkovcima gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U Osijeku, na Filozofskom fakultetu, završava studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti. U književnost ulazi 2005. godine osvajanjem nagrade za mlade autore na Pjesničkim susretima u Drenovcima. Uz navedenu, dobitnikom je niza nagrada poput one Kvirinovih susreta u Sisku, Jutra poezije u Zagrebu, Dana Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima ili Dana hrvatskih književnih kritičara u Đakovu.

Autor je triju romana, jedanaest zbirki poezije te književno-teorijske studije o pjesništvu Branka Maleša. Zastupljen je u nizu antologija te je prevođen na engleski, njemački i slovenski jezik. Objavljivao je i u više emisija Trećega programa Hrvatskoga radija te u nizu relevantnih književnih i književno-kritičkih časopisa.

Član je uredničkoga kolegija časopisa za književnu kritiku Stav. Autor je scenarija za film Adam redatelja Marija Šuline, cjelovečernji igrani film snimljen 2019. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.