Jean Baudrillard
Jean Nouvel
Singularni objekti - Arhitektura i filozofija
- Nakladnik: AGM
- Prijevod: Leonardo Kovačević
- 03/2008.
- 103 str., meki uvez
- ISBN 9789531743181
- Cijena: 17.25 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga «Singularni objekti - Arhitektura i filozofija» jedinstven je primjer u žanru kritičke teorije s obzirom na to da je riječ o intrigantnom razgovoru između Jeana Baudrillarda i Jeana Nouvela, dvojice vodećih suvremenih protagonista s područja filozofije i arhitekture.
Iako se učestalo inzistiralo na njihovu povezivanju, filozofija i arhitektura nisu srodne discipline u praktičnom ni metodološkom smislu. Tijekom svoje povijesti arhitektura je svakako u većoj mjeri nastojala usvajati i primijeniti filozofska znanja i svoju vlastitu teoriju nego što je filozofija rabila iskustva arhitekture i urbanizma. Štoviše, filozofija je u modernom razdobljuj pokazala razmjerno malo zanimanje prema arhitekturi što iznenađuje s obzirom da je to doba u kojem grad i graditeljstvo u svom opsegu eksponencijalno rastu. Ipak, oni se u filozofiji problematiziraju tek sporadično, primjerice u pojedinim dobro poznatim spisima Benjamina i Heideggera. Grad i građenje tako su u teorijskoj analizi prepušteni specijaliziranim humanističkim znanostima poput sociologije i antropologije, a arhitektonska se teorija u prvom redu razvija putem svoga unutarnjeg iskustva isprepletenog likovnim umjetnostima.
S napredovanjem postmodernog diskursa, usvajanjem heterogenosti kao načina promatranja svijeta i križanja različitih kulturnih i znanstvenih praksi, pažnja društvenih teoretičara više se okreće prema fenomenima urbanosti. Istodobno, arhitektura je nastojala u svoju teoriju i praksu, ponekad i mehanički, uključiti filozofska istraživanja. U rijetkim trenucima ta je razmjena poprimila oblik izravne suradnje, poput dijaloga između Petera Eisenmana i Jacquesa Derride o presjeku filozofskog i arhitektonskog diskursa dekonstrukcije.
U «Singularnim objektima» došlo je do aktivne razmjene znanja i stavova između filozofa Baudrillarda i arhitekta Nouvela, čime su te dvije discipline dovedene u produktivni međuodnos, propitujući teme fizičkog i metafizičkog prostora. Baudrillard i Nouvel u otvorenom dijalogu i s izoštrenim senzibilitetom za suvremeni civilizacijski trenutak prolaze teme poput autentičnosti, identiteta, virtualnosti i drugih, umještenih u kontekst globaliziranoga i medijaziranog društva u kojem nestaju čvrste odrednice, jednoznačne istine i isključive paradigme. Baudrillard i Nouvel nalaze zajednički jezik u neočekivanim momentima u kojima svaki od sugovornika polazi od svojih pojedinačnih iskustava okupljenih oko određenog pojma. Primjerice, pokretanje teme zavođenja, za Baudrillarda važnog fenomena, potiče Nouvela da otkrije svoje strategije naoko banalnog problema pregovaranja s investitorima koji se prevodi u kulturološko i političko pitanje.
Knjiga polazi od problematike arhitekture da bi na jezgrovit i intelektualno poticajan način otvorila mnoga pitanja o suvremenoj kulturi i društvu u cjelini, a svoju privlačnost ostvaruje određenom intelektualnom pokretljivošću koja je bliska metodi slobodnog asociranja kojom se razgovori razvijaju. Baudrillard i Nouvel svoje stavove artikuliraju vrlo otvoreno i ponekad nedorečeno, no izuzetna gustoća teksta navodi i upozorava čitatelja na često prikrivene veze i odnose koji konstituiraju izgrađeni i društveni okoliš. (Maroje Mrduljaš)
***
JEAN BAUDRILLARD (1927. - 2007.)
Francuski filozof i publicist, jedan je od najutjecajnijih suvremenih postmodernih mislilaca i autor brojnih knjiga koje se dotiču najrazličitijih fenomena suvremene civilizacije. Njegov pristup učestalo se povezuje s poststrukturalističkom školom, a poseban doprinos dao je u području analize društva razmjene bazirane na masovnim medijima, komunikacijama i općoj relativizaciji društvenih paradigmi. Nakon uvođenja koncepta simulacije i simulakruma Baudrillard nastavlja s kritičkim preispitivanjem modernih postulata progresa i tehničkog napretka. Oštar kritičar suvremenih politika, Baudrillard analizira velike događaje suvremenosti poput pada komunizma, rata u Zaljevu, napada na Twin Towers 11. rujna, secirajući paradokse suvremene civilizacije.
Najvažnija djela: «Sustav objekata», 1968., «Zaboravite Foucaulta», 1977., «Simulakrum i simulacija», 1981., «Iluzija svršetka», 1992., «Duh terorizma: Rekvijem za Twin Towers», 2002.
JEAN NOUVEL (1945.)
Francuski arhitekt, spada među nekolicinu vodećih svjetskih graditelja koji svojim istraživačkim pristupom pomiču granice discipline, prakticirajući arhitekturu kao intelektualnu i kulturno stimulativnu djelatnost. Nouvel je zainteresiran za teme gradacija transparentnosti i ambivalentnosti percepcije, a novim graditeljskim tehnikama pristupa kroz razumijevanje njihovih kulturnih potencijala. Takav konceptualni pristup čini ga originalnim i autentičnim autorom koji tradicionalno spor im medijem arhitekture odgovara na recentne fenomene suvremenog društva.
Izbor izgrađenih projekata: Institut arapskog svijeta u Parizu, 1987.; rekonstrukcija i dogradnja Opere u Lyonu, 1993.; Kulturni i kongresni centar u Lucernu, 2000.; toranj Agbar u Barceloni, 2005.
Iako se učestalo inzistiralo na njihovu povezivanju, filozofija i arhitektura nisu srodne discipline u praktičnom ni metodološkom smislu. Tijekom svoje povijesti arhitektura je svakako u većoj mjeri nastojala usvajati i primijeniti filozofska znanja i svoju vlastitu teoriju nego što je filozofija rabila iskustva arhitekture i urbanizma. Štoviše, filozofija je u modernom razdobljuj pokazala razmjerno malo zanimanje prema arhitekturi što iznenađuje s obzirom da je to doba u kojem grad i graditeljstvo u svom opsegu eksponencijalno rastu. Ipak, oni se u filozofiji problematiziraju tek sporadično, primjerice u pojedinim dobro poznatim spisima Benjamina i Heideggera. Grad i građenje tako su u teorijskoj analizi prepušteni specijaliziranim humanističkim znanostima poput sociologije i antropologije, a arhitektonska se teorija u prvom redu razvija putem svoga unutarnjeg iskustva isprepletenog likovnim umjetnostima.
S napredovanjem postmodernog diskursa, usvajanjem heterogenosti kao načina promatranja svijeta i križanja različitih kulturnih i znanstvenih praksi, pažnja društvenih teoretičara više se okreće prema fenomenima urbanosti. Istodobno, arhitektura je nastojala u svoju teoriju i praksu, ponekad i mehanički, uključiti filozofska istraživanja. U rijetkim trenucima ta je razmjena poprimila oblik izravne suradnje, poput dijaloga između Petera Eisenmana i Jacquesa Derride o presjeku filozofskog i arhitektonskog diskursa dekonstrukcije.
U «Singularnim objektima» došlo je do aktivne razmjene znanja i stavova između filozofa Baudrillarda i arhitekta Nouvela, čime su te dvije discipline dovedene u produktivni međuodnos, propitujući teme fizičkog i metafizičkog prostora. Baudrillard i Nouvel u otvorenom dijalogu i s izoštrenim senzibilitetom za suvremeni civilizacijski trenutak prolaze teme poput autentičnosti, identiteta, virtualnosti i drugih, umještenih u kontekst globaliziranoga i medijaziranog društva u kojem nestaju čvrste odrednice, jednoznačne istine i isključive paradigme. Baudrillard i Nouvel nalaze zajednički jezik u neočekivanim momentima u kojima svaki od sugovornika polazi od svojih pojedinačnih iskustava okupljenih oko određenog pojma. Primjerice, pokretanje teme zavođenja, za Baudrillarda važnog fenomena, potiče Nouvela da otkrije svoje strategije naoko banalnog problema pregovaranja s investitorima koji se prevodi u kulturološko i političko pitanje.
Knjiga polazi od problematike arhitekture da bi na jezgrovit i intelektualno poticajan način otvorila mnoga pitanja o suvremenoj kulturi i društvu u cjelini, a svoju privlačnost ostvaruje određenom intelektualnom pokretljivošću koja je bliska metodi slobodnog asociranja kojom se razgovori razvijaju. Baudrillard i Nouvel svoje stavove artikuliraju vrlo otvoreno i ponekad nedorečeno, no izuzetna gustoća teksta navodi i upozorava čitatelja na često prikrivene veze i odnose koji konstituiraju izgrađeni i društveni okoliš. (Maroje Mrduljaš)
***
JEAN BAUDRILLARD (1927. - 2007.)
Francuski filozof i publicist, jedan je od najutjecajnijih suvremenih postmodernih mislilaca i autor brojnih knjiga koje se dotiču najrazličitijih fenomena suvremene civilizacije. Njegov pristup učestalo se povezuje s poststrukturalističkom školom, a poseban doprinos dao je u području analize društva razmjene bazirane na masovnim medijima, komunikacijama i općoj relativizaciji društvenih paradigmi. Nakon uvođenja koncepta simulacije i simulakruma Baudrillard nastavlja s kritičkim preispitivanjem modernih postulata progresa i tehničkog napretka. Oštar kritičar suvremenih politika, Baudrillard analizira velike događaje suvremenosti poput pada komunizma, rata u Zaljevu, napada na Twin Towers 11. rujna, secirajući paradokse suvremene civilizacije.
Najvažnija djela: «Sustav objekata», 1968., «Zaboravite Foucaulta», 1977., «Simulakrum i simulacija», 1981., «Iluzija svršetka», 1992., «Duh terorizma: Rekvijem za Twin Towers», 2002.
JEAN NOUVEL (1945.)
Francuski arhitekt, spada među nekolicinu vodećih svjetskih graditelja koji svojim istraživačkim pristupom pomiču granice discipline, prakticirajući arhitekturu kao intelektualnu i kulturno stimulativnu djelatnost. Nouvel je zainteresiran za teme gradacija transparentnosti i ambivalentnosti percepcije, a novim graditeljskim tehnikama pristupa kroz razumijevanje njihovih kulturnih potencijala. Takav konceptualni pristup čini ga originalnim i autentičnim autorom koji tradicionalno spor im medijem arhitekture odgovara na recentne fenomene suvremenog društva.
Izbor izgrađenih projekata: Institut arapskog svijeta u Parizu, 1987.; rekonstrukcija i dogradnja Opere u Lyonu, 1993.; Kulturni i kongresni centar u Lucernu, 2000.; toranj Agbar u Barceloni, 2005.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
