Slom Titove armije : Jugoslavenska narodna armija i raspad Jugoslavije 1987. - 1992.
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- Nakladnik: Hrvatski institut za povijest
- 06/2008.
- 520 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532123395
- Cijena: 33.18 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga je pisana u nastojanju da se, koliko je moguće, zadovolji tematski i kronološki pristup. U prvom dijelu knjige to je više izraženo no u drugom dijelu. U uvodnim poglavljima dao sam pogled na Jugoslaviju i Armiju. Politički okvir jugoslavenske krize dan je uglavnom u kraćim crtama s tim da, gdje god je bilo moguće, temelj budu izvori JNA.
U prvom dijelu rada uglavnom sam tematski i kronološki posložio osnovne značajke djelovanja JNA do sredine 1990.: odnos prema Kosovu, Sloveniji i Srbiji, preustroj Jedinstvo i raspad SKJ. Odnos JNA prema Sloveniji i Hrvatskoj manjim je dijelom imao istovjetne značajke pa je to dano u poglavlju koje ima značenje uvoda i za Sloveniju i za Hrvatsku, jer bi njihovo dijeljenje bilo nepotrebno ponavljanje.
Ovo se odnosi na razoružanje TO-a i daljnji odnos JNA prema TO-u, preustroj Jedinstvo-3, nastojanja JNA da održi potrebnu razinu borbene spremnosti, ratne planove i ratne vježbe. Izuzetak je pokušaj razoružanja paravojnih snaga iz siječnja 1991. koji je težišno bio čin Armije protiv Hrvatske, stoga je i dan u poglavlju o odnosima JNA i Hrvatske. Posebni tematski dijelovi su odnos JNA s četirima republikama koje su imale glavnu ulogu u krizi i raspadu Jugoslavije.
Završni dio je tematski blok o nekim značajkama djelovanja Armije u ratu. Pitanje vojne organizacije dotaknuto je samo na nužnoj razini, to je ipak tema za povijest JNA, a držim da sam ipak dao osnovne značajke.
Jedan od većih problema pri radu bilo je nastojanje da izbjegnem brojne i zamarajuće detalje, prvenstveno suhoparni jezik socijalističkog samoupravljanja koji je u završnici postojanja Jugoslavije uglavnom bio šuplja fraza. U tome sam samo dijelom uspio, takvih mjesta u knjizi je i nadalje mnogo, no držim da bi bez njih ovaj rad bio osiromašen, napose što takva mjesta govore više i od najbolje interpretacije.
Najveći problem s kojim sam se susreo pri pisanju ove knjige jest odgovor na pitanje u kojoj je mjeri JNA načinila otklon od Ustava SFRJ i iz njega izvedenih zahtjeva. U društvima s demokratskom tradicijom to ne bi trebalo biti teškoćom. No, ovdje jest pa je pitanje je li ga uopće moguće razriješiti jer otvara nimalo jednostavno pitanje legitimiteta i legaliteta Jugoslavije...
( iz Uvoda autora )
Knjiga rasvjetljava ulogu JNA kao jednoga od najvažnijih čimbenika u procesu nestajanja komunističke Jugoslavije. Riječ je o prvoj sustavnoj analizi vojno-političkih aspekta najnovije hrvatske i jugoslavenske povijesti, koja daje odgovore na mnoga dosada neotvorena pitanja ili pruža nove podatke. Autor sustavno analizira nedjelotvornost JNA i razloge njezina konačnog raspada. Posebno je značenje ove knjige za povijesnu znanost, ali i politologiju, sociologiju, vojne znanosti. Sigurno je da će izazvati i veliki interes šire javnosti zbog svježeg sjećanja na nedavne događaje.
prof. dr. sc. Miroslav Akmadža
Autor je sustavno i dokumentirano, često koristeći dosad nepoznate izvore, opisao i objasnio ulogu JNA u raspadu SFRJ. U ratu za srpske nacionalne ciljeve na račun ostalih nekadašnjih jugoslavenskih nacija i njihovih samostalnih država, JNA se preobrazila u tri srpske vojske. Najviše prostora posvetio je zbivanjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali nije zapostavio ni događaje u Sloveniji i na Kosovu. Iako se bavi vojnom oganizacijom, to nije vojna povijest u uskom smislu riječi: detaljno je prikazana politička uloga i aktivnost vodstva JNA, posebno 1991.
dr. sc. Zdenko Radelić
***
Davor Marijan (1966.) školovao se u Livnu i Zagrebu u kojem je 1994. završio dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao i 2006. doktorirao s temom "Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. godine". Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu "Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.". Bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je objavio šest knjiga i dvadesetak znanstvenih i stručnih članaka.
Važnija djela: "Borbe za Kupres 1942.", Zagreb, 1999.; "Smrt oklopne brigade", Zagreb-Sarajevo, 2002.; "Bitka za Vukovar", Zagreb-Slavonski Brod, 2004.; "Oluja", Zagreb, 2007.
U prvom dijelu rada uglavnom sam tematski i kronološki posložio osnovne značajke djelovanja JNA do sredine 1990.: odnos prema Kosovu, Sloveniji i Srbiji, preustroj Jedinstvo i raspad SKJ. Odnos JNA prema Sloveniji i Hrvatskoj manjim je dijelom imao istovjetne značajke pa je to dano u poglavlju koje ima značenje uvoda i za Sloveniju i za Hrvatsku, jer bi njihovo dijeljenje bilo nepotrebno ponavljanje.
Ovo se odnosi na razoružanje TO-a i daljnji odnos JNA prema TO-u, preustroj Jedinstvo-3, nastojanja JNA da održi potrebnu razinu borbene spremnosti, ratne planove i ratne vježbe. Izuzetak je pokušaj razoružanja paravojnih snaga iz siječnja 1991. koji je težišno bio čin Armije protiv Hrvatske, stoga je i dan u poglavlju o odnosima JNA i Hrvatske. Posebni tematski dijelovi su odnos JNA s četirima republikama koje su imale glavnu ulogu u krizi i raspadu Jugoslavije.
Završni dio je tematski blok o nekim značajkama djelovanja Armije u ratu. Pitanje vojne organizacije dotaknuto je samo na nužnoj razini, to je ipak tema za povijest JNA, a držim da sam ipak dao osnovne značajke.
Jedan od većih problema pri radu bilo je nastojanje da izbjegnem brojne i zamarajuće detalje, prvenstveno suhoparni jezik socijalističkog samoupravljanja koji je u završnici postojanja Jugoslavije uglavnom bio šuplja fraza. U tome sam samo dijelom uspio, takvih mjesta u knjizi je i nadalje mnogo, no držim da bi bez njih ovaj rad bio osiromašen, napose što takva mjesta govore više i od najbolje interpretacije.
Najveći problem s kojim sam se susreo pri pisanju ove knjige jest odgovor na pitanje u kojoj je mjeri JNA načinila otklon od Ustava SFRJ i iz njega izvedenih zahtjeva. U društvima s demokratskom tradicijom to ne bi trebalo biti teškoćom. No, ovdje jest pa je pitanje je li ga uopće moguće razriješiti jer otvara nimalo jednostavno pitanje legitimiteta i legaliteta Jugoslavije...
( iz Uvoda autora )
Knjiga rasvjetljava ulogu JNA kao jednoga od najvažnijih čimbenika u procesu nestajanja komunističke Jugoslavije. Riječ je o prvoj sustavnoj analizi vojno-političkih aspekta najnovije hrvatske i jugoslavenske povijesti, koja daje odgovore na mnoga dosada neotvorena pitanja ili pruža nove podatke. Autor sustavno analizira nedjelotvornost JNA i razloge njezina konačnog raspada. Posebno je značenje ove knjige za povijesnu znanost, ali i politologiju, sociologiju, vojne znanosti. Sigurno je da će izazvati i veliki interes šire javnosti zbog svježeg sjećanja na nedavne događaje.
prof. dr. sc. Miroslav Akmadža
Autor je sustavno i dokumentirano, često koristeći dosad nepoznate izvore, opisao i objasnio ulogu JNA u raspadu SFRJ. U ratu za srpske nacionalne ciljeve na račun ostalih nekadašnjih jugoslavenskih nacija i njihovih samostalnih država, JNA se preobrazila u tri srpske vojske. Najviše prostora posvetio je zbivanjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali nije zapostavio ni događaje u Sloveniji i na Kosovu. Iako se bavi vojnom oganizacijom, to nije vojna povijest u uskom smislu riječi: detaljno je prikazana politička uloga i aktivnost vodstva JNA, posebno 1991.
dr. sc. Zdenko Radelić
***
Davor Marijan (1966.) školovao se u Livnu i Zagrebu u kojem je 1994. završio dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao i 2006. doktorirao s temom "Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. godine". Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu "Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.". Bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je objavio šest knjiga i dvadesetak znanstvenih i stručnih članaka.
Važnija djela: "Borbe za Kupres 1942.", Zagreb, 1999.; "Smrt oklopne brigade", Zagreb-Sarajevo, 2002.; "Bitka za Vukovar", Zagreb-Slavonski Brod, 2004.; "Oluja", Zagreb, 2007.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.