Petar Šimunović
Uvod u hrvatsko imenoslovlje
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- 08/2009.
- 376 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532123562
- Cijena: 33.18 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Imena su motivirana životnom zbiljom. Nose u sebi spoznaje i sadržaje o svijetu svojega vremena. Odraz su gospodarske, kulturne i jezične povijesti naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao važne spomenike vlastitoga identiteta.
Hrvati su od svoje doseobe na današnje i povijesne prostore na kojima žive nasljeđivali i prilagođivali naslijeđena imena, stvarali vlastita, privikavajući se na panonske šume i močvare, na ljuti krš gorske Hrvatske, na more i življenje uz more i od mora. Ulazili su u napuštene utvrde i naselja starijih etnija, gradili svoje nastambe u zemlji (Zemun, Zemunik), na vršinama (Gradac, Gračišća) kad se trebalo braniti, krčili šume (Lazi, Krči), podizali utvrde, skrovišta, grobišta, dvore i crkve. Ulazili u krug mediteranske, srednjoeuropske kulture s mnogim tragovima svoje agrarne baštine i slavenskoga poganstva.
Imenoslovlje ili onomastika znanost je o imenima kao jezičnim, izvanjezičnim i nadasve kulturnim spomenicima. Mnogi su od tih spomenika najranije jezične potvrde hrvatskoga jezika i nahode se posvuda gdje su obitavali i gdje obitavaju Hrvati.
Dijele se na:
− geonime, tj. na imena zemljopisnih objekata, zabilježena na zemljovidima i pohranjena u memoriji naroda koji ih je stvorio iz nužde za orijentacijom u prostoru i prenosio ih pamćenjem. Zajednički ih zovemo toponimima
− bionime, tj. na imena kojima se imenuju živa bića: ljudi (osobno ime, prezime, nadimak), životinje, dakle živa bića i ona poput živih: mitološka, literarna i druga. Zajednički ih zovemo antroponimima, zoonimima
− krematonime, a obuhvaćaju vlastita imena za objekte, pojave i odnose nastale ljudskom djelatnošću: društvene, kulturne, gospodarske, političke i druge proizvode.
Ova nas knjiga uvodi u svijet hrvatskih vlastitih imena ili onima. Onimi su davnašnji spomenici materijalne i duhovne kulture, oblikovani jezikom. Imenoslovlje ili onomastika stoga je velikim dijelom jezična znanost. Sve što se nalazi u jeziku nalazimo i u onomastici, ali sve što pripada onomastici nije isključivo predmet jezičnih istraživanja.
Knjiga pruža osnovne suvremene spoznaje o vlastitim imenima na hrvatskoj onomastičkoj građi, meritorno obavještava o povijesti, teoriji, strukturi i tipologiji vlastitih imena, o metodama u istraživanju i obradi hrvatskih vlastitih imena. Zamišljena je kao sveučilišni priručnik, ilustrirana je i sadrži iscrpnu bibliografiju.
*** Pročitajte razgovor s autorom Petrom Šimunovićem.
Hrvati su od svoje doseobe na današnje i povijesne prostore na kojima žive nasljeđivali i prilagođivali naslijeđena imena, stvarali vlastita, privikavajući se na panonske šume i močvare, na ljuti krš gorske Hrvatske, na more i življenje uz more i od mora. Ulazili su u napuštene utvrde i naselja starijih etnija, gradili svoje nastambe u zemlji (Zemun, Zemunik), na vršinama (Gradac, Gračišća) kad se trebalo braniti, krčili šume (Lazi, Krči), podizali utvrde, skrovišta, grobišta, dvore i crkve. Ulazili u krug mediteranske, srednjoeuropske kulture s mnogim tragovima svoje agrarne baštine i slavenskoga poganstva.
Imenoslovlje ili onomastika znanost je o imenima kao jezičnim, izvanjezičnim i nadasve kulturnim spomenicima. Mnogi su od tih spomenika najranije jezične potvrde hrvatskoga jezika i nahode se posvuda gdje su obitavali i gdje obitavaju Hrvati.
Dijele se na:
− geonime, tj. na imena zemljopisnih objekata, zabilježena na zemljovidima i pohranjena u memoriji naroda koji ih je stvorio iz nužde za orijentacijom u prostoru i prenosio ih pamćenjem. Zajednički ih zovemo toponimima
− bionime, tj. na imena kojima se imenuju živa bića: ljudi (osobno ime, prezime, nadimak), životinje, dakle živa bića i ona poput živih: mitološka, literarna i druga. Zajednički ih zovemo antroponimima, zoonimima
− krematonime, a obuhvaćaju vlastita imena za objekte, pojave i odnose nastale ljudskom djelatnošću: društvene, kulturne, gospodarske, političke i druge proizvode.
Ova nas knjiga uvodi u svijet hrvatskih vlastitih imena ili onima. Onimi su davnašnji spomenici materijalne i duhovne kulture, oblikovani jezikom. Imenoslovlje ili onomastika stoga je velikim dijelom jezična znanost. Sve što se nalazi u jeziku nalazimo i u onomastici, ali sve što pripada onomastici nije isključivo predmet jezičnih istraživanja.
Knjiga pruža osnovne suvremene spoznaje o vlastitim imenima na hrvatskoj onomastičkoj građi, meritorno obavještava o povijesti, teoriji, strukturi i tipologiji vlastitih imena, o metodama u istraživanju i obradi hrvatskih vlastitih imena. Zamišljena je kao sveučilišni priručnik, ilustrirana je i sadrži iscrpnu bibliografiju.
*** Pročitajte razgovor s autorom Petrom Šimunovićem.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
