Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Petar Šimunović

Rječnik bračkih čakavskih govora

  • Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
  • 03/2009.
  • 1212 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532123517
  • Cijena: 46.45 eur
    Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro
  • Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Brač je dugo bio izdvojeni dijalekatni areal, otok bez grada, na hrvatskome (i slavenskome) jezičnom rubu. Njegov čakavski dijalekat konglomerat je mjesnih čakavskih govora prožetih romanizmima iz različita vremena i različitih jezičnih sustava, a mikrojezična diferencijacija na otoku posljedica je dijelom povijesnih migracijskih kretanja s otoka i na otok te djelomična izolacija naselja uvjetovana slabim prometnim vezama u prošlosti.

Petar Šimunović je sa svojim prinosnicima građe ovaj rječnik izrađivao petnaestak godina i smatra ga svojim životnim djelom, čije je značenje u tome što je obuhvatio jednu prilično zatvorenu dijalekatsku regiju, izdvojenu u dvadesetak naselja na otoku bez grada, pa su utjecaji i prožimanja izvornija i autentičnija nego u drugim regijama.

 
Za govore Brača značajna su ova tri čimbenika:

a) Na Braču nije već od XVI. stoljeća migriralo pučanstvo u značajnijem bro­ju. Struktura otočke čakavštine nije bitno narušena. Za Kandijskog rata, sredi­nom XVII. stoljeća, na istočnome dijelu Brača došlo je štokavsko pučanstvo koje je osnovalo naselje Sumartin. Dijalektna građa iz Sumartina nije uzeta za ovaj pri­kaz. Otočka je čakavština, prema tome, imala svoj naravni razvitak i današnje se stanje ne razlikuje bitno od onoga potvrđenog u povijesnim spomenicima i literar­nim djelima nastalima u pojedinim bračkim čakavskim naseljima.

b) Od početka 20. stoljeća pa do danas vrlo se mnogo stanovništva iselilo, tako da je sada u naseljima pretežito starije pučanstvo. S njima i otočko čakavsko nar­ječje sve više odlazi u mijenu i zaborav. Naselja, čije su potvrde najfrekventnije u građi ovoga prikaza, Dračevica, Škrip, Donji Humac, Dol, Nerežišća, Gornji Hu-mac, Pražnice te Bol i Pučišća sačuvala su najarhaičnije govore. Selca predstavljaju miješano starinačko i doseljeno pučanstvo na istočnome dijelu otoka.

c) Nagli socijalni preobražaj sela, pa škola, dnevni tisak, radio, televizija, use­ljavanja na otok inodijalekatnog žiteljstva, razvitak turizma, bolje komunikacij­ske veze sa štokavskim pučanstvom u posljednjim desetljećima narušili su najvi­še izvornu strukturu govora, osiromašili stari leksički fond i prekinuli logičan tijek razvitka na svim jezičnim razinama.


Iako ovaj prikaz opisuje govor današnjih sedamdesetogodišnjaka, treba imati na umu da se on ne ostvaruje jedinstveno. Poje­dina su se naselja i skupine naselja razvijali i napuštali neke fonetske, morfološke, sintaktičke, akcenatske, tvorbene i semantičke značajke, koje nije moguće, a nije ni bila namjera u ovakvu prikazu iscrpno popisati i opisati. One su djelomično nave­dene u građi i u primjerima govora s ovoga područja.

Rječnik svjedoči o kompaktnosti i divergentnosti pojedinih pojava čak i u govoru jednog te istog naselja (riječi ili fraze zabilježene u tom času, na tom mjestu i od tog ispitanika) budući da dijalekt nema normativne gramatike koja izvornim govornicima propisuje kako će govoriti, a leksik je otvoren sustav. U njega ulaze novi izričaji i značenja a izumiru stari.

Najveći broj potvrda navodi se iz Dračevice, koje je rodno mjesto autora Rječnika, iz Pučišća, koje je rodno mjesto suradnica dr. sc. Lucije Puljak i Katarine Drpić, iz Bola, zavičajnog mjesta vrijednog i na žalost sada već pokojnog suradnika Jakova Bačića, iz Selaca, rodnoga mjesta profesorice i suradnice, čakav­ske pjesnikinje Neve Kežić te Milne, osobito iz pomorstva i ribarstva, koje je sku­pila prof dr. sc. Mira Menac-Mihalić.

Potrebno je napomenuti i kako je Šimunović četvrt stoljeća skupljao jezično bla­go, i svaka je leksička potvrda, i kada je ad hoc dana, ovjerena, tj. izgovorena ili se upravo tako mogla izgovoriti od mještana, a najčešće od roditelja i starijih ukuća­na dotičnoga prinosnika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –