Neutralnosti u Hrvatskoj, sa znanstvenoistraživačkog aspekta, nije u novije vrijeme pridavan osobiti značaj, ukoliko izuzmemo razdoblje bivše jugoslavenske državne zajednice, koja je bila članica pokreta nesvrstanosti. Naime, iz tog vremena bilo je značajnijih tematskih publikacija u kojima je neutralnost metodički obrađivana s međunarodnopravnog aspekta, fokusirajući se na osnovnu teorijsku dilemu o kompatibilnosti ili inkompatibilnosti neutralnosti sa sustavom kolektivne sigurnosti (Rudolf, Vukadinović, Petković).

S druge strane, budući da pojam neutralnosti nije ukorijenjen u svijest hrvatskih građana, kao i s obzirom na snažnu vanjskopolitičku opredijeljenost Republike Hrvatske u pravcu stjecanja punopravnog članstva u euroatlantskim organizacijama, nije izvjesno da bi mogla postojati drugačija vanjskopolitička platforma ili alternativa koja bi doživjela masovniju podršku građana. Unatoč povremenom aktualiziranju ovoga vanjskopolitičkog koncepta, ali bez dubljeg uvida i širu argumentaciju o prednostima neutralnosti, koje bi popularizirale samu ideju, ovaj sigurnosnopolitički koncept nema osjetniju podršku kod hrvatskih građana.

Naime, kada se govori o prednostima neutralnosti, onda se, uglavnom, ostaje na jednostavnom zbroju njenih pozitivnih strana, ispuštajući pritom iz vida nužnost da se neutralnost sagleda u cijelosti, empirijski, uključujući i analizirajući sve aspekte koji su relevantni za njenu sveobuhvatniju objektivizaciju.


O neutralnosti, kao međunarodnopravnom institutu i vanjskopolitičkom instrumentu, odnosno državnoj maksimi, ali i, uvjetno, etičkom i moralnom pojmu stanja svijesti – dakle društvenom fenomenu, postoji bogata pravna i politološka literatura. Autor se zbog toga ograničio na politološku introspekciju neutralnosti u suvremenom europskom sigurnosnom kontekstu i novom dinamičnom globalnom poretku, koji bitno utječe na daljnju egzistenciju neutralnosti.

Čitatelje upoznaje s osnovnim pojmovima, kao i povijesnom genezom neutralnosti, kako bi se stekao jasniji uvid u (manifestirajuće) forme i sigurnosnopolitičku artikulaciju ovoga društvenog fenomena, još uvijek prisutnog u međunarodnim odnosima. Što je to neutralnost, kako je nastala i čemu je služila u ranijim razdobljima? Koja joj je formalnopravna podloga (za one zemlje koje ju imaju), kao međunarodnopravnog instituta, koji su njeni pojavni oblici (sve neutralne države imaju različiti oblik neutralnosti i, dakako, različito se i percipiraju) i na kojoj razini, također su pitanja na koja je potrebno odgovoriti.

Da unutar neutralnosti razlikujemo između prava neutralnosti – suštini međunarodnog prava i obvezama koje proizlaze iz stanja neutralnosti – i politike neutralnosti – ponašanja neutralne države u poslovima koji, doduše, nisu regulirani pravom neutralnosti, ali na koje pravo neutralnosti izravno utječe, dodatni je element kompleksnog spektra ovoga pojma. S obzirom na povijesni razvoj, geopolitički položaj i druga iskustva, neutralnost je ispunjavala određene funkcije i prolazila razdoblja u kojima se dokazivala njena uspješnost odnosno vjerodostojnost. Suvremene okolnosti, u kojima se neutralnost prakticira, nisu iste kao prije, pa je potrebno opservirati, usporediti i ocijeniti karakter ovoga sigurnosnopolitičkog koncepta, koji se nastoji adaptirati (u novim oblicima) na nove globalizirane međunarodnopolitičke odnose.


Izučavanje pojma neutralnosti podrazumijeva poznavanje povijesnog konteksta nastanka država i njihovu želju za slobodom i samostalnošću, u vremenima u kojima je rat bio legalno sredstvo u ostvarivanju vlastitih političkih interesa. Taj širi pogled, odnosno sustavniji povijesno-politički diskurs, otvara mogućnost uspostavljanja i šireg spektra parametara i kriterija za vrednovanje neutralnosti u svim potrebnim aspektima (vremenskim, pravnim, političkim, gospodarskim, etičkim).

O neutralnosti autor piše općenito te na primjerima Finske, Švedske, Irske, Austrije i, naravno, Švicarske, kao i nekoliko ostalih zemalja. U prilozima su intervjui s H. Knitelom, R. Lohothettijem i J.-J. de Dardelom.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.