Jedva da je prošlo par godina od uglednog zborničkog nagovještaja (Čovjek, prostor, vrijeme, urednica Žive Benčić i Dunje Fališevac) da će se u hrvatskoj znanosti o književnosti naći snaga starijeg i srednjeg naraštaja koje bi se mogle aktivno uključiti u živo polje književne antropologije – a već se javljaju najmlađi stručnjaci poput Lea Rafolta da tome razmjerno nedavno konsolidiranom interdisciplinarnom području doprinesu svježim i opsežnim raspravama.

Posrijedi je naime iznimno zahtjevna metodologija, koja iziskuje dobro snalaženje u tako različitim odvojcima suvremene teorije kao što su teorija književnosti, folkloristika, etnologija i kulturna antropologija – metodologija, osim toga, koju upravo njezin hibridni karakter neprekidno nagoni na oštro i neumoljivo samo-propitivanje.

Susret s Drugim iz naslova Rafoltove knjige neće dakle biti samo "tematski" susret s kulturnom drugošću kojoj će autor posvetiti dobar dio svojih studija – "čovjekov" susret sa ženskošću, seksualnim alteritetima, strancima, posebice Židovima, ubojicama, životinjama, čudovišnošću i tjelesnom izobličenošću, pa tako i susret eurocentričnog subjekta s drugim kulturama, nego jednako tako i susret književnosti kao Drugosti "zbilje" s onim što se iz perspektive njezine umjetničke autonomije može doimati kao njezino Drugo – sve ono naime što je "onkraj" granica književnog teksta – ali isto tako i susret tradicionalno obrazovana filologa s njegovim disciplinarnim Drugim, s mnogoobličjem diskurzivnih praksi što okružuju književni tekst konkurentnim, a katkada i znakovito sukladnim reprezentacijskim ponudama slikovlja kojima intenzivno barata i književnost.

Ova se knjiga u kontekstu suvremene književnoznanstvene produkcije u Hrvatskoj izdvaja upravo po tome trostrukome rasteru, te je, kao i autorova prethodna studija o hrvatskoj ranonovovjekovnoj tragediji, znak znatno izmijenjena i uzdignuta standarda poimanja književnoznanstvenoga posla u hrvatskoj akademskoj znanosti uopće.

Lada Čale Feldman

Leo Rafolt rođen je 13. prosinca 1979. u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do 2017. zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio doktorski studij komparativne književnosti i doktorirao 2006. iz područja teatrologije. Završio i doktorski studij primijenjene kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Izabran 2019. u zvanje redovitog profesora. Usavršavao se na postdoktorskim stipendijama na Sveučilištu u Tokiju, Osaki, Sapporu i na pariškoj Sorbonne. 

Autor je sedam znanstvenih knjiga, priređivač jedne antologije, dvije autorske knjige, dva zbornika, jednog dvotomnog leksikona. Napisao je više od stotinu članaka za niz enciklopedijskih i leksikonskih izdanja. Od 2017. voditelj je Centra za interdisciplinarna istraživanja u umjetnosti i znanosti te suradnik Znanstveno-istraživačkog centra za postjugoslavenske prostore na Sveučilištu u Varšavi. Predmet su njegova interesa izvedbeni studiji, transkulturalizam, somatski studiji, nove dramaturgije, neuroznanost i izvedba. 

Za svoj znanstveno-istraživački rad dobio je i Državnu nagradu za znanost (2008), Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2009) i Nagradu ''Judita'' (2009). Živi u okolici Zagreba, blizu Samobora.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.