Charles H. Hapgood
Zemljovidi drevnih kraljeva mora
- Nakladnik: AGM
- Prijevod: Krešimir Mišak
- 11/2009.
- 338 str., meki uvez
- ISBN 9789531743600
- Cijena: 21.77 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U klasiku "Zemljovidi drevnih kraljeva mora" iz 1966. profesor Charles H. Hapgood ponudio je dokaze o naprednoj svjetskoj civilizaciji koja je postojala tisućama godina prije starog Egipta. Otkrio ih je u mnogim zemljovidima koji su znanstvenicima odavno poznati: karta Pirija Reisa koja prikazuje dijelove Antarktika, potom fascinantne karte Hadjija Ahmeda, Oronteja Fineja i mnoge druge.
Hapgood je zaključio da su ti zemljovidi izrađeni iz još starijih karata (iz različitih drevnih arhiva diljem svijeta) koje su danas izgubljene. Također je zaključio da su ti drevni kartografi bili znanstveno mnogo napredniji od Europe 16. stoljeća kao i civilizacija Grčke, Egipta i Babilona. Ne samo da je taj nepoznati narod raspolagao naprednijom kartografijom od bilo koga na svijetu prije 18. stoljeća, nego je čak kartografirao sve kontinente.
Amerika je kartografirana tisućama godina prije Kolumba, a Antarktik u doba dok su obale tog područja bile bez leda. Karte pokazuju da je taj narod živio u vrijeme dok na sjevernoj zemljinoj polutci još nije završilo ledeno doba, a Aljaska bila spojena sa Sibirom pleistocenskim kopnenim mostom.
"Pitanje je li postojala neka drevna civilizacije koja je prethodila svim poznatim civilizacijama. Nasuprot konvencionalnoj teoriji da je prva civilizacija niknula u Sumeru između 3. i 4. tisućljeća prije nove ere, postoje indicije da nije bilo tako. Ima ih mnoštvo – ali sve su to samo indicije. Osim djela koje je upravo pred vama. Osobno ga smatram biserom tzv. «alternativne arheologije» (mada se u ovom konkretnom slučaju ne radi o arheologiji već o kartografiji)".
Krešimir Mišak, urednik novopokrenute AGM biblioteke Obelisk
***
Charles Hutchins Hapgood (1904. – 1982.) bio je američki akademik i jedan od najpoznatijih zagovornika teorije o pomaku polova. Diplomirao je srednjovjekovnu i modernu povijest na sveučilištu Harvard 1932. Tijekom Drugoga svjetskoga rata radio je za službu COI (koja je kasnije postala CIA), zatim za Crveni križ i konačno kao časnik za vezu između Bijele kuće i Ministarstva rata. Nakon rata, Hapgood je predavao povijest na koledžu Springfield u Massachussettsu.
Nakon što je jednom prilikom neki učenik postavio pitanje o legendarnim izgubljenim kontinentima, Hapgood je organizirao razredni projekt istraživanja. To je dovelo do istraživanja o mogućim velikim promjenama na Zemlji u prošlosti, uključujući teorije o pomaku polova. Godine 1958. objavio je svoju prvu knjigu, "The Earth's Shifting Crust" (Pomična Zemljina kora), koja je nijekala postojanje tektonike ploča. Vatreni predgovor knjizi napisao je ni manje ni više nego Albert Einstein.
U toj knjizi, kao i u dvije sljedeće – "Zemljovidi drevnih kraljeva mora", objavljenoj 1966. i "The Path of the Pole" (Put pola) iz 1970. – Hapgood je predlagao teoriju o tome da se Zemljina os pomicala više puta tijekom geološke povijesti, a posljednji put prije otprilike 11600 godina, kad su se polovi pomaknuli za 15 stupnjeva. Također, predočio je dokaze o postojanju drevne, zaboravljene, napredne civilizacije. Umro je u 78. godini života, nakon što ga je udario automobil.
Hapgood je zaključio da su ti zemljovidi izrađeni iz još starijih karata (iz različitih drevnih arhiva diljem svijeta) koje su danas izgubljene. Također je zaključio da su ti drevni kartografi bili znanstveno mnogo napredniji od Europe 16. stoljeća kao i civilizacija Grčke, Egipta i Babilona. Ne samo da je taj nepoznati narod raspolagao naprednijom kartografijom od bilo koga na svijetu prije 18. stoljeća, nego je čak kartografirao sve kontinente.
Amerika je kartografirana tisućama godina prije Kolumba, a Antarktik u doba dok su obale tog područja bile bez leda. Karte pokazuju da je taj narod živio u vrijeme dok na sjevernoj zemljinoj polutci još nije završilo ledeno doba, a Aljaska bila spojena sa Sibirom pleistocenskim kopnenim mostom.
"Pitanje je li postojala neka drevna civilizacije koja je prethodila svim poznatim civilizacijama. Nasuprot konvencionalnoj teoriji da je prva civilizacija niknula u Sumeru između 3. i 4. tisućljeća prije nove ere, postoje indicije da nije bilo tako. Ima ih mnoštvo – ali sve su to samo indicije. Osim djela koje je upravo pred vama. Osobno ga smatram biserom tzv. «alternativne arheologije» (mada se u ovom konkretnom slučaju ne radi o arheologiji već o kartografiji)".
Krešimir Mišak, urednik novopokrenute AGM biblioteke Obelisk
***
Charles Hutchins Hapgood (1904. – 1982.) bio je američki akademik i jedan od najpoznatijih zagovornika teorije o pomaku polova. Diplomirao je srednjovjekovnu i modernu povijest na sveučilištu Harvard 1932. Tijekom Drugoga svjetskoga rata radio je za službu COI (koja je kasnije postala CIA), zatim za Crveni križ i konačno kao časnik za vezu između Bijele kuće i Ministarstva rata. Nakon rata, Hapgood je predavao povijest na koledžu Springfield u Massachussettsu.
Nakon što je jednom prilikom neki učenik postavio pitanje o legendarnim izgubljenim kontinentima, Hapgood je organizirao razredni projekt istraživanja. To je dovelo do istraživanja o mogućim velikim promjenama na Zemlji u prošlosti, uključujući teorije o pomaku polova. Godine 1958. objavio je svoju prvu knjigu, "The Earth's Shifting Crust" (Pomična Zemljina kora), koja je nijekala postojanje tektonike ploča. Vatreni predgovor knjizi napisao je ni manje ni više nego Albert Einstein.
U toj knjizi, kao i u dvije sljedeće – "Zemljovidi drevnih kraljeva mora", objavljenoj 1966. i "The Path of the Pole" (Put pola) iz 1970. – Hapgood je predlagao teoriju o tome da se Zemljina os pomicala više puta tijekom geološke povijesti, a posljednji put prije otprilike 11600 godina, kad su se polovi pomaknuli za 15 stupnjeva. Također, predočio je dokaze o postojanju drevne, zaboravljene, napredne civilizacije. Umro je u 78. godini života, nakon što ga je udario automobil.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
