Kako misliti o kulturi općenito, a o položaju hrvatske kulture u globalnim trendovima posebno? Autorice nam nude propitivanje suvremene kulturne teorije i mogućnost njezine primjene na hrvatske okolnosti.

Pojmovi (i distinkcije) kao: kulturna globalizacija i kulturni globalizam, globalno i lokalno, te - naročito - svjetska kultura i globalna multikultura (Švob-Ðokić), kao i deteritorijalizacija, translokalnost i kultura hitova i kultura niša (Primorac) upućuju na potrebu drugačijeg promišljanja kulturne problematike. Njihovi su prilozi izvorni znanstveni doprinos promišljanju te "skliske" teme.

Najvažniju kvalitetu djela vidim upravo u sinergiji između "visoke" teorije i deskripcije hrvatske kulturne zbilje. Teorijski koncepti i distinkcije nalaze (ili ne stoje jednako značajno) svoju materijalnost u druga dva poglavlja: Bilićevom o televiziji i Dorotićevom o kulturnim politikama u EU i njihovim odrazima u Hrvatskoj. Bilićevo nam poglavlje sistematizira iskustva koja imamo. Dorotić nam sažeto daje vrijedne informacije koje su dostupne, ali za koje ne bismo uložili trud da ih dobijemo.

Ovim pohvalama treba dodati i Priloge: od statističkih podataka o različitim aspektima kulturnog pogona, do analize odgovora intervjua i fokus grupa. (Nenad Fanuko)

Riječ je, dakle, o djelu koje se odmiče od uobičajenih "globalizacijskih naracija" i daje pouzdane kako pojmovno-teorijske i analitičke tako i činjenične uvide u "susret" globalnih i lokalnih "kulturnih svjetova". No, da ne bi opet ostali samo na općoj lemati-zaciji tog "susreta", autori ovoga djela pokušavaju ustanoviti i uočiti niz kulturnih promjena u Hrvatskoj, polazeći od toga da se te promjene zbivaju u europskom kulturnom kontekstu kao neposrednom kulturnom okolišu hrvatske kulture.

Splet tih globalnih (europskih) i lokalnih (hrvatskih) kretanja očituje se ponajprije kap proces promjena u kulturnoj identifikaciji. Kulturna je identifikacija onaj sklop uvjeta, određenja i karakteristika kroz koje dolazi do izražaja globalna interakcijska povezanost ali i identitetska specifičnost hrvatske kulture.

Odnos globalnog i lokalnog ovdje se ne interpretira kao fizički odnos veličina već kao sadržajan i simbolički odnos različitih značenja i kulturnih vrijednosti. Možda je najrječitiji izraz tog pristupa vidljiv u konceptima "kulturna niša" i "globalna multikultura", koji istraživačkom timu i autorima radova u ovome djelu služe kao bazično teorijsko stajalište od kojega polaze i koje nastoje analitički verificirati. (Rade Kalanj)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.