Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Hrvoje Turković

Nacrt filmske genologije

  • Nakladnik: Matica hrvatska
  • 12/2010.
  • 213 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789531508735
  • Cijena: 250.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Ovaj filmološki priručnik i udžbenik na enciklopedijski način sažima dosadašnje spoznaje posvećene pitanjima klasifikacije filmskih vrsta - rodova, žanrova i stilova. Iako se u svakodnevnoj novinskoj, kinematografskoj ili televizijskoj praksi razvrstavanje filmova provodi prema čvrstim i postojanim shemama, teorijsko promišljanje problematizira filmsku genologiju iz više aspekata, uvažavajući i evolucijske promjene na tome području, promjene o kojima Hrvoje Turković iznosi posve osobne i izvorne uvide.


**

Potrebno je nešto reći i o pretpostavkama mojeg pristupa, koje objašnjavaju cilj i obuhvat genološke sistematizacije provedene u ovoj knjizi.

Po mojem shvaćanju, predmet teorije filma je film u svim njegovim iskustvenim (empirijskim) pojavama, u svim njegovim namjenama i uporabama - jer držim da je film doživljajno-sporazumijevateljska izrađevina kojom se ispituje i koristi sve mogućnosti doživljajno-sporazumijevateljskih "uporaba", a osobito onih koje dobivaju neku kulturnu "prođu", neki, u pravilu vrlo raznolik, društveni prihvat.

Sve zabilježene filmske vrste, po meni, obvezuju genologiju na njihovo razmatranje, obvezuju na njihovu poredbenu teorijsku odredbu. Dosljedno, genologiju ne držim poddisciplinom estetike, kao što ni teoriju filma ne držim istovjetnom s estetikom filma. U skladu sa shvaćanjem filma pojave (usp. Turković, 1988; Turković, 1999a; Turković 2000), zadatak je filmske teorije da shvati na koji način film uopće može djelovati iskustveno i biti sporazumijevateljskim, društveno djelotvornim fenomenom, te na koji način to čini, ili - na koji način to sve može činiti. Zanimaju me, ponavljam, sve iskustvene i komunikacijske varijante, svi empirijski očitovani i empirijski zamislivi potencijali filma.

Dakako, tako postavljena genologija, kao spekulativno-empirijska disciplina koja proučava postojeće, zatečene, filmske vrste (ali i mogućnosti za njihovo preinačavanje i stvaranje - razmatra, dakle, i njihovu "generativnost"), ne može zapostaviti podjelu (razvrstavanje) filmova na umjetničke i one koji to nisu, jer je i to iskustveno i kulturno-povijesno itekako važno razvrstavanje. To i činim smatrajući da je ta podjela karakterizacijska, a zbog kulturne važnosti tog pitanja posvećujem tome posebno potpoglavlje ("'Filmska umjetnost kao vrsta' - diskurzivna ili opservacijska kategorija").

Ali, to razvrstavanje filma na umjetničke i neumjetničke filmove, odnosno razlikovanje "filmske umjetnosti" od "filmske neumjetnosti", samo je jedno - ma koliko povijesno snažno i kritički i doživljajno važno - razvrstavanje među drugim razvrstavanjima i nikako nije
jedino, pa ni prevladavajuće, da bi jedino trebalo voditi i ograničavati genologiju.

Hrvoje Turković


Hrvoje Turković (Zagreb, 4. XI. 1943) diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1972), magistrirao iz filmskih studija na New York Universityju kao Fulbrightov stipendist (1976), a na Filozofskom fakultetu doktorirao filmsko-teorijskom tezom (1991). Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa (najdulje u Hrvatskom filmskom ljetopisu, od 1995), a od 1977. do 2009. bio je nastavnik na Akademiji dramske umjetnosti (danas u mirovini). Bio je polazni voditelj Multimedijskog centra Studentskog centra u Zagrebu (MM centra; 1976-77), polazni predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara (1992-94), a od 1998. do 2015. bio je predsjednik Hrvatskog filmskog saveza. Bio urednikom i suradnikom za filmsku teoriju u Filmskoj enciklopediji 1-2 (1985/1990), suradnikom u Filmskom leksikonu (2003) te voditeljem znanstvenog projekta "Filmski enciklopedijski rječnik" (od 2008), glavni urednik izdanja u radu (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, katalozima, na radiju, u zbornicima te 13 knjiga.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –