Knjiga je pisana kao razrada teorijske teze kojom se tumače raznoliki vidovi filma (i književnog djela) što do sada nisu bili podvrgnuti jedinstvenom tumačenju, tj. za koje nije postojala jedinstvena teorija. Naime, u filmu, ali i u književnim djelima, javlja se skup heterogenih elemenata, onih koji se tipično drže da ne pripadaju glavnome korpusu djela, koji se čine svojevrsnim 'dodacima' ili 'dodatnim intervencijama' u glavni tekst, ali koji su svejedno gotovo obvezatno prisutni u ovom ili onom obliku i učestalosti, i za koje se osjeća da ipak imaju neke funkcije u odnosu na glavni korpus djela.

Takvim se 'dodanim' elementima tipično drže stilske figure, kao svojevrsni suvisli izuzeci u danome kontekstu, ali i takve 'trivijalne' strane filma kao što su verbalne naslovnice i međunaslovi u filmu, 'filmska interpunkcija' i popratna glazba, odnosno u književnom tekstu, osim stilskih figura, i vizualno standardiziran izgled otiska i pravopisni znakovi... Svakome od tih elemenata, kad su i raspravljani u teoriji filma i književnosti, pripisivana je različita funkcija (ili različite istodobne funkcije), a da se nije uočavalo postoji li neka usustavljena veza među njima.

 
Prilozi: Tabele slika (serije fotograma što ilustriraju analizirane filmske primjere), Filmografija (popis analiziranih filmova i filmografski podaci o njima), Bibliografija (popis referentnih knjiga i članaka spomenutih u glavnome tekstu), Kazalo (imensko i predmetno).

Hrvoje Turković (Zagreb, 4. XI. 1943) diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1972), magistrirao iz filmskih studija na New York Universityju kao Fulbrightov stipendist (1976), a na Filozofskom fakultetu doktorirao filmsko-teorijskom tezom (1991). Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa (najdulje u Hrvatskom filmskom ljetopisu, od 1995), a od 1977. do 2009. bio je nastavnik na Akademiji dramske umjetnosti (danas u mirovini). Bio je polazni voditelj Multimedijskog centra Studentskog centra u Zagrebu (MM centra; 1976-77), polazni predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara (1992-94), a od 1998. do 2015. bio je predsjednik Hrvatskog filmskog saveza. Bio urednikom i suradnikom za filmsku teoriju u Filmskoj enciklopediji 1-2 (1985/1990), suradnikom u Filmskom leksikonu (2003) te voditeljem znanstvenog projekta "Filmski enciklopedijski rječnik" (od 2008), glavni urednik izdanja u radu (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, katalozima, na radiju, u zbornicima te 13 knjiga.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.