Film: zabava, žanr, stil
- Nakladnik: Hrvatski filmski savez
- 12/2005.
- 423, meki uvez
- ISBN 9537033147
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Film: zabava, žanr, stil" u grubo se može podijeliti u tri cjeline naznačene u naslovu. Prvu i najmanju cjelinu čini tekst "Zabava i umjetnost: što je zabava", u kojem autor teorijski tematizira postojanje tzv. zabavne kulture te odnos te kulture prema tzv. ozbiljnoj. Turković pristupajući tom problemu polazi iz metodološke perspektive psihologije i sociologije, teoretizira o prirodi zabave i slobodnog vremena te smješta umjetničku praksu i film kao njezin dio u taj novi socijalni kontekst.
U drugom i najvećem dijelu knjige "Žanr i žanrovi" Turković tematizira filmsku genologiju. Predstavljajući različite koncepcije književne genologije te metodološke pristupe filmskoj genologiji, autor predstavlja i različite ikonografske, strukturalno-naratološke i sižejne teorije žanra.
U nastavku knjige slijede četiri eseja u kojima Turković teorijsko promišljanje žanra razrađuje na primjeru četiri žanra. Bavi se hororom ("Modeliranje ugroženosti: filmovi strave"), filmskim fantasyjem ("Filmovi "mašte i magije""), te povijesnim filmom ("Kad je film povijesni?"). U četvrtom eseju "Drama – je li riječ o filmskom žanru?" Turković brani postojanje drame kao zasebnog žanrovskog entiteta, a ne samo kao produkcijske i recepcijske ladice u koju se umeću filmovi kojima se ne može nadjenuti jasnija generička etiketa.
Treći dio knjige nosi naslov "Stil i stilske promjene". Sadrži uvodnu teorijsku studiju o jednom pojmu ("Što je stil?"), nakon koje slijedi pet studija o pet redatelja u kojima se tematizira način na koji se različite stilske paradigme presijecaju unutar jednog opusa ili čak djela. U uvodnom poglavlju, Turković predstavlja različite teorije stila u teoriji književnosti, filmologiji i semiologiji, dijeleći ih u tri tradicije – stilizacijsku, formativnu i konfigurativnu. U nastavku, iz stilističke perspektive proučava opus pet autora: Jean-Luca Godarda, Georgea Lucasa, Ante Babaje, Branka Bauera i Branka Belana. Studija o Belanu je najopsežnija i koncentrira se na recepcijske mijene koje je doživio njegov film Koncert (1954).
Iako su većim dijelom već objavljeni u periodici od 1986. do danas, Turkovićevi tekstovi u knjizi mahom se pojavljuju inovirani, prepravljeni i dopunjeni znanstvenim i povijesnim saznanjima nataloženim od vremena izlaska.
(iz recenzije Jurice Pavičića)
Hrvoje Turković (Zagreb,1943). Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1972). Od 1973-1974. zaposlen kao konzultant u knjižari inozemnih knjiga. Na Sveučilištu u New Yorku magistrirao iz filmskih studija (1976) kao Fulbrightov stipendist (1974-1975), a na Filozofskom fakultetu doktorirao filmskoteorijskom tezom (1991).
Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa (Poletu 1967-68; Studentskom listu, 1969-1971, Prologu, 1971-74, Pitanjima, 1975-76; Filmu, 1976-79, Oku, 1989-90). Utemeljiteljski je voditelj MM Centra SC u Zagrebu (1976-77.). Od 1977. radi na Akademiji dramske umjetnosti, gdje predaje teoriju montaže, teoriju filmskog izlaganja i analizu filma. Od 1995. glavni je urednik filmskog stručnog časopisa Hrvatski filmski ljetopis, a od 1998. predsjednik Hrvatskog filmskog saveza. Bio je utemeljiteljski predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara (1992-1994), član Kulturnog vijeća za film i kinematografiju pri Ministarstvu kulture RH (2001-2004).
Pisac teorijskih natuknica u "Filmskoj enciklopediji 1-2" (Zagreb, 1985/1990) te u "Filmskom leksikonu" (2004); član uredničkog kolegija "Hrvatskog leksikona 1-2" (1996-1997). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, katalozima, na radiju, te u zbornicima. Objavio knjige: "Filmska opredjeljenja" (1985); "Metafilmologija, strukturalizam, semiotika" (1986); "Razumijevanje filma" (1988); "Teorija filma" (1994); "Umijeće filma" (1996); "Suvremeni film" (1999); "Razumijevanje perspektive. Teorija likovnog razabiranja" (2002); "Hrvatska kinematografija" (u koautorstvu s Vjekoslavom Majcenom, 2003).
Hrvoje Turković (Zagreb, 4. XI. 1943) diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1972), magistrirao iz filmskih studija na New York Universityju kao Fulbrightov stipendist (1976), a na Filozofskom fakultetu doktorirao filmsko-teorijskom tezom (1991). Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa (najdulje u Hrvatskom filmskom ljetopisu, od 1995), a od 1977. do 2009. bio je nastavnik na Akademiji dramske umjetnosti (danas u mirovini). Bio je polazni voditelj Multimedijskog centra Studentskog centra u Zagrebu (MM centra; 1976-77), polazni predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara (1992-94), a od 1998. do 2015. bio je predsjednik Hrvatskog filmskog saveza. Bio urednikom i suradnikom za filmsku teoriju u Filmskoj enciklopediji 1-2 (1985/1990), suradnikom u Filmskom leksikonu (2003) te voditeljem znanstvenog projekta "Filmski enciklopedijski rječnik" (od 2008), glavni urednik izdanja u radu (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, katalozima, na radiju, u zbornicima te 13 knjiga.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.