Monografija donosi prikaz filmskoga djela Milana Blažekovića, crtača, animatora i redatelja animiranih filmova te najistaknutijeg hrvatskog diznijevca poteklog iz Zagrebačke škole crtanoga filma. Uvodni esej i bio-filmografski intervju koji je s Blažekovićem vodio autor monografije - teoretičar i povjesničar animacije Midhat Ajanović Ajan, pokrivaju više od četrdeset Blažekovićevih godina provedenih u svijetu profesionalne animacije.

Blažeković je jedan od istaknutih profila zagrebačke škole koji je aktivno sudjelovao u samim počecima medijske kulture u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Bio je jedan od prvih koji je prakticirao primijenjenu, televizijsku animaciju, oživljavajući, primjerice, lik Menda Mendovića, prema stripu koji je u kultnom magazinu "Plavi vjesnik" crtao Borivoj Dovniković. U Zagreb filmu radi od koprodukcijske serije "Inspektor Maska" pa do internacionalno uspješne "Profesor Balthazar", gdje je, iako unutar matrice koju je zacrtao glavni autor projekta Grgić, ostvario zapažene domete u ulozi redatelja ili scenarista pojedinih epizoda, te animatora.

Među Blažekovićevim brojnim komercijalnim animacijama svakako treba istaknuti i izvrsnu špicu prvog Animafesta održana u samostalnoj Hrvatskoj 1992, u kojoj je u zgusnutu vremenu prezentirao neke od velikih trenutaka iz povijesti animiranoga crteža. No posebno zanimljivim dijelom Blažekovićeva stvaralaštva čine se jedno- ili dvominutni takozvani minifilmovi, koji su na svoj način obogatili hrvatsku animacijsku tradiciju i često osvježavali festivalske programe izazivajući salve smijeha i bure pljeska.

Od sredine 1980-ih, Blažeković se okušava i u dugom metru te postiže međunarodni uspjeh kao autor prvih hrvatskih cjelovečernjih animiranih filmova: "Čudesna šuma" (1986), "Čarobnjakov šešir" (1989) i "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" (1997).

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist,  rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje pripovjedne tehnike i estetiku filma i animacije na švedskom sveučilištu ”West” u Trolhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iiz povijesti i teorije filma, animacije, stripa i karikature. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.

2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Za knjigu "Film i strip" (MH - Ogranak Bizovac, 2018.) dobio je nagradu za najbolju knjigu popularno-znanstvenog sadržaja na Sajmu knjige u Sarajevu 2019., dok je za knjigu „Slike koje pričaju“ (MH - Ogranak Bizovac, 2021.) dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske 2022. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.