Nema nikakve sumnje da će, u već odavno plodnome stvaralaštvu Midhata Ajanovića, ovaj teoretski rad "Film i strip" zauzimati posebno mjesto. Jer ovo je, kao što nam već podnaslov navodi, zbirka eseja o autorima, estetici i kreacijama nastalim u intermedijalnom kontekstu stripa, animacije i filma. I to kakvih!

Ajanović je u knjizi "Film i strip" kroz jedanaest završnih varijanti eseja, koji su nastajali u razdoblju od petnaestak godina, precizno apostrofirao ravnopravnost triju navedenih umjetničkih vrsta – ali i ne samo njih, upravo zbog činjenice da je u kulturnome miljeu dvadesetoga i dvadeset prvoga stoljeća nemoguće razlučiti granice između raznih umjetnosti, društva i utjecaja. Nemoguće sasvim sigurno zato što prave granice zapravo i ne postoje. Zbog toga je sasvim jasno da se i u pojedinačnim esejima što su početno određeni stripom, filmom, animacijom ili pak književnošću, vrlo brzo uspostavljaju međusobne veze, konotacije se šire na likovne umjetnosti, povijesno i društveno zaleđe itd.

Složena mreža stvaralačkih impulsa koju opažamo u ovim esejima navodi na pomisao da je Midhat Ajanović precizno uronio u veći broj segmenata kulturne povijesti posljednjih stotinjak godina, a s obzirom na geografski raspon područja obuhvaćenih u tim stranicama kao da je oblikovao i svojevrsni umjetnički zemljovid, pravu kartu kreativnih dosega izrazite važnosti. 

"Film i Strip" Midhata Ajanovića nije djelo koje se čita na dah, već se čini da se svaki pojedinačni esej treba pažljivo elaborirati u recepciji. Ravnomjernost je kvalitete eseja zavidna, a širina pristupa znatna. Zadivljujuća je, ali ni u jednome trenutku i nametljiva, količina znanja kojom raspolaže autor, znanja koje se interpretira u visokim vrijednostima i snažnome stvaralačkom stavu. Nemoguće bi bilo razvrstati eseje po važnosti, jer u sukusu knjige stvaraju ravnopravne djeliće zamalo potpune slike veza i raznovrsnosti stripa, filma i animacije.

Tomislav Čegir, iz pogovora knjige

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist,  rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje pripovjedne tehnike i estetiku filma i animacije na švedskom sveučilištu ”West” u Trolhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iiz povijesti i teorije filma, animacije, stripa i karikature. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.

2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Za knjigu "Film i strip" (MH - Ogranak Bizovac, 2018.) dobio je nagradu za najbolju knjigu popularno-znanstvenog sadržaja na Sajmu knjige u Sarajevu 2019., dok je za knjigu „Slike koje pričaju“ (MH - Ogranak Bizovac, 2021.) dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske 2022. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.