Radnja romana smještena je u mirno naselje u predgrađu Göteborga. Karolina Lotman je umjetnica koja živi u takozvanoj zajednici poliamori s dva muža, Simonom i Haraldom. Jednog jutra Karolina je nađena otrovana u svom stanu.

Kroz roman pratimo dvije paralelne istrage Karolinine smrti: jednu koju vode znatiželjni Karolinini susjedi, bračni par Mirela i Enver i drugu, onu policijskog inspektora Larsa Dahlina.

Kritika suvremene civilizacije i postmodernog životnog stila u ovom rukopisu prožeta je nadrealnim humorom i ironijom, nostalgijom, kontemplacijama o kulinarstvu, literaturi i modernoj umjetnosti, ali prije svega ljubavlju za ljude, životinje i život kao takav. Ovim posljednjim romanom, "Dva muža Karoline Lotman" (2017), Mithad Ajanović Ajan se djelomice tematski okreće kriminalističkom žanru, koji mu očito leži, pletući fabulu oko rasvjetljavanja zagonetnog ubojstva kontroverzne umjetnice Karoline Lotman.

U cijeli slučaj upleteno je više osoba, među kojima i narator i njegova supruga, a sama istraga i nastojanje da se otkrije počinitelj ubojstva, uz česte zaokrete u radnji, funkcioniraju kao izuzetno uspješan dramski pokretač. Ta je osnovna fabula isprepletena drugim strukturnim elementima koji obogaćuju priču promišljanjem mnogih pitanja i problema svojstvenih suvremenom čovjeku, poput primjerice, njegove opsjednutosti virtualnim i pitanjima o smislu postojanja. Narator i njegovi sugovornici pripadaju intelektualnom sloju bliskom literaturi, pa se kroz cijeli roman vodi specifična kritička rasprava o književnosti.

Ajanović je i ovaj roman, kao uostalom i sve ranije, pisao pomno pazeći na kompoziciju i strukturu, tako da se svi elementi skladno uklapaju u cjelinu koja jasno oslikava autorovu viziju suvremenog društva i modernog života.

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist,  rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje pripovjedne tehnike i estetiku filma i animacije na švedskom sveučilištu ”West” u Trolhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iiz povijesti i teorije filma, animacije, stripa i karikature. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.

2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Za knjigu "Film i strip" (MH - Ogranak Bizovac, 2018.) dobio je nagradu za najbolju knjigu popularno-znanstvenog sadržaja na Sajmu knjige u Sarajevu 2019., dok je za knjigu „Slike koje pričaju“ (MH - Ogranak Bizovac, 2021.) dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske 2022. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.