„Kraj sezone“ Midhata Ajanovića Ajana roman je distopijskog žanra čija je radnja koncentrirana na prostor današnje BiH i Hrvatske, ali i balkansko okruženje i Europu čiji je oblik radikalno izmijenjen. Svijet nakon kataklizme u kojem živi još samo 200 milijuna ljudi, nedostatak stambenog prostora, hrane, pitke vode i energije, te zatrovan zrak ambijent su u kojem preostali ljudi pokušavaju organizirati novu civilizaciju.

Priču ovog romana iznose naizmjenično tri različita pripovjedača: Neven je nogometaš, lijevi branič u nogometnom klubu koji ima odlične šanse da osvoji jednu vrstu alternativne varijante Lige prvaka. Žena koja je živjela u sirotinjskom predgrađu Anex i koja se stoga pristala udati za Bernarda, jednog od moćnika iz tehnokratske vlasti koji sebe vidi kao primjer “novog, augmentiranog čovjeka” koji uz pomoć transplantacije organa i napredne tehnologije uvećava psihofizičke sposobnosti i produljuje život. Nevenov otac (neimenovan), stariji, deziluzionirani čovjek koji je iz ekonomskih razloga u svoj stan primio dva podstanara i time se izložio jezivom teroru budući da njih dvoje žele stan samo za sebe. Osim toga čitatelju su predočena i pisma koja Neven slučajno pronalazi, a koja je napisao njegov djed, te tako funkcioniraju kao spona između našeg vremena i svijeta bliske budućnosti.

Prateći Nevenov tim koji putuje na utakmice s raznim protivnicima upoznajemo novu, postkataklizmičku Europu obilježenu nestašicom resursa, ali i novim, drastičnim klasnim razlikama i tehnološki zasnovanom teroru nad temeljnim čovjekovim slobodama.

Neka vrsta trilerskog zapleta nastaje kada dvoje glavnih likova uđu u zabranjenu ljubavnu vezu...

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist,  rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje pripovjedne tehnike i estetiku filma i animacije na švedskom sveučilištu ”West” u Trolhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iiz povijesti i teorije filma, animacije, stripa i karikature. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.

2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Za knjigu "Film i strip" (MH - Ogranak Bizovac, 2018.) dobio je nagradu za najbolju knjigu popularno-znanstvenog sadržaja na Sajmu knjige u Sarajevu 2019., dok je za knjigu „Slike koje pričaju“ (MH - Ogranak Bizovac, 2021.) dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske 2022. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.