Roman "Kukavičje jaje" Stjepana Tomaša inspiriran je suvremenom a tragičnom temom - pronalaskom i iskopavanjem masovnih grobnica te ekshumacijama i mučnim identifikacijama posmrtnih ostataka branitelja i civila nakon Domovinskog rata. No, to je tek okvir životne drame mlade žene koja godinama traži svog muža, ratnog izvjestitelja HINA -e, nestalog s istočnoslavonskih bojišta rujna 91., koji je pošao snimiti kolonu tenkova okićenu cvijećem, na putu iz Beograda ka hrvatskoj granici...

Otac, vidjevši kako mu kćer svakodnevno kopni, nagovori svog prijatelja i ratnog suborca, koji je nadgledao ekshumacije, da na jednoj od sljedećih identifikacija podmetnu nečije tuđe kosti kao posmrtne ostatke njezina muža te njegovu PRESS karticu, kao znak prepoznavanja - da mu kćer prestane sa samomučenjem u traženju nestalog muža, da joj spasi malo budućnosti kad je već izgubila sadašnjost...

Uradili su to nadajući se da se neće dogoditi ono najgore, da se posmrtni ostaci njezina muža, ili čak grob, nađu. No upravo se to dogodilo...

Stjepan Tomaš rođen je 1947. u Novoj Bukovici. Osnovnu školu je završio u Đurđenovcu a gimnaziju u Našicama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost. Poslije studija zaposlio se kao srednjoškolski profesor hrvatskog jezika u Belom Manastiru, ali se ubrzo preselio u Osijek gdje i danas živi. Cijeli radni vijek proveo je u prosvjetnoj i kulturnoj djelatnosti.

Napisao je više od dvadesetak knjiga. Za odrasle je objavio više zbirki priča: „Sveti bunar“, „Tko kuca otvorit će mu se“, “Smrtna ura“, “Život u provinciji“, „Anđeli na vrhu igle“, “Odnekud dolaze sanjari“, „Židovski spomenik“, „Razgovori s obraćenikom i druge priče“, "Oporuka i druge priče".

Za odrasle je objavio i nekoliko romana: "Građane u prvom koljenu" i "Taninsku četvrt" karakterizira kritički odnos prema društvenoj stvarnosti. U (novo)povijesnim romanima "Zlatoustu" i "Emigrantima" obrađuje ne tako davnu hrvatsku kulturnu i političku povijest. "Srpski bog Mars"  satirični je ratni roman tematski vezan za Domovinski rat, a "Guslač od marcipana" romansirana je biografija genijalnog hrvatskog gudača Franje Krežme. U romanu "Klopka za Sokola" Tomaš obrađuje osjetljivu temu iz Domovinskog rata i poraća (ubojstva civila u Osijeku 91.), dok je roman "Kukavičje jaje" inspiriran je suvremenom a tragičnom temom - pronalaskom i iskopavanjem masovnih grobnica te ekshumacijama i mučnim identifikacijama posmrtnih ostataka branitelja i civila nakon Domovinskog rata.

Objavio je i knjigu naslovljenu „Drame“, od kojih su dvije javno izvedene: „Smrtna ura“ u Zagrebu i „Zlatousti ili tužni dom hrvatski“, u Osijeku.

Za djecu je objavio sedam romana: „Moljac i noćni čuvar“, „Dobar dan, tata“, “Halo, ovdje komandosi“, “Moj tata spava s anđelima“/“Mali ratni dnevnik“, “Pas koji je čitao s usana“ i „Gudački kvartet iz Bostona.“

Proze su mu prevedene na talijanski, slovenski, mađarski, njemački, slovački, makedonski i češki jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.