"Klopka za Sokola" treća je knjiga Stjepana Tomaša koju objavljuje Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu, nakon zbirke kratkih priča "Oporuka i druge novinske priče", te reprinta izdanja njegove prve zbirke priča "Sveti bunar" iz1972. godine.

Bilješka nakladnika:

"U romanu 'Klopka za Sokola' Stjepan Tomaš obrađuje osjetljivu temu iz Domovinskog rata i poraća (ubojstva civila u Osijeku 91.) u kojem je, raspolažući izvornim sudskim dokumentima, istražio slučaj koji je svojim neposrednim rezonancijama u hrvatskom poslijeratnom društvu izazvao, i još uvijek izaziva, polemike, slučaj koji ni nakon tri desetljeća nije dobio svoj (konačni) sudski epilog.

Služeći se alegorijom Tomaš u ovom romanu, istražuje sudski proces protiv čovjeka koji se u našoj podijeljenoj zbilji borio za hrvatsku samostalnost, u vrlo specifičnim, teškim, neprozirnim i dramatičnim povijesnim okolnostima, koji je osumnjičen za ratni zločin tijekom Domovinskog rata, u procesu koji je nesumnjivo bio politički, a dobrim dijelom i montiran, pa je znakovit moto na početku romana, Nietzscheove riječi: 'Istina je pitanje (ne)prijateljstva.' 

S obzirom da je riječ o intrigantnoj temi oko koje se dijele mišljenja i lome koplja, u kojoj sudjeluju stvarne osobe, u kojoj se raspliću istiniti događaji, Tomaš je pribjegao romanu a clef, smjestivši sva zbivanja i sve osobe u ptičji svijet, u kojemu lepršaju i čerupaju se 'ptice', od  Sokola, Gavrana, Djetlića, Slavuja i drugih, do Palčića, Trčke i Grmuše…"

Stjepan Tomaš rođen je 1947. u Novoj Bukovici. Osnovnu školu je završio u Đurđenovcu a gimnaziju u Našicama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost. Poslije studija zaposlio se kao srednjoškolski profesor hrvatskog jezika u Belom Manastiru, ali se ubrzo preselio u Osijek gdje i danas živi. Cijeli radni vijek proveo je u prosvjetnoj i kulturnoj djelatnosti.

Napisao je dvadesetak knjiga. Za odrasle je objavio osam zbirki priča: „Sveti bunar“, „Tko kuca otvorit će mu se“, “Smrtna ura“, “Život u provinciji“, „Anđeli na vrhu igle“, “Odnekud dolaze sanjari“, „ Židovski spomenik“ te „Razgovori s obraćenikom i druge priče“ te "Oporuka i druge priče".

Za odrasle je objavio i šest romana: "Građane u prvom koljenu" i "Taninsku četvrt" karakterizira kritički odnos prema društvenoj stvarnosti. U (novo)povijesnim romanima "Zlatoustu" i "Emigrantima" obrađuje ne tako davnu hrvatsku kulturnu i političku povijest. "Srpski bog Mars"  satirični je ratni roman tematski vezan za Domovinski rat, "Guslač od marcipana" romansirana je biografija genijalnog hrvatskog gudača Franje Krežme. 

Objavio je i knjigu naslovljenu „Drame“, od kojih su dvije javno izvedene: „Smrtna ura“ u Zagrebu i „Zlatousti ili tužni dom hrvatski“, u Osijeku.

Za djecu je objavio sedam romana: „Moljac i noćni čuvar“, „Dobar dan, tata“, “Halo, ovdje komandosi“, “Moj tata spava s anđelima“/“Mali ratni dnevnik“, “Pas koji je čitao s usana“ i „Gudački kvartet iz Bostona.“

Proze su mu prevedene na talijanski, slovenski, mađarski, njemački, slovački, makedonski i češki jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.