I tako dođe vrijeme u kojem knjigu objavljenu prije pola stoljeća i godinu, darovit netko iznova prepozna. I odluči je ponoviti. Možda se to dogodilo na nagovor nekoga kome urednik  jako vjeruje, možda je odluka pala uz istaknutu obljetnicu, možda je neki knjižničar negdje izjavio kako knjige više nema na policama i da bi je bilo pametno objaviti. A možda je pak netko, dok je ležao u sobi koja je mirisala na sasušene jabuke i svijeće posvećene na Svijećnicu, osjetio da Stjepanu njegov zavičaj mora vratiti dug. Možda jest jedno, možda drugo, a možda i nije ništa od toga. Uostalom, i nije važno. Važno je da je rečeno, i da je učinjeno. I da ćemo svi moći iznova zagrabiti priče iz „Bunara“, zagrabiti iz jedne od najboljih knjiga kratkih priča Stjepanove generacije, ali i ne samo njegove.   

(Iz pogovora - Julijana Matanović)

***

Napisali su o "Svetom bunaru" Stjepana Tomaša:

Tomaš nije nekakav etablirani mladi karijerist „velikogradskog“ tipa – kakvih kod nas ima na buljuke – nego se svojom začuđujuće kulturnom frazom javlja iz takozvane pokrajine (živi i radi u Belom Manastiru). On pokazuje da talentiranost niče tamo gdje je ne siju, nego tamo gdje mora. (Igor Mandić)

"Sveti bunar", prozni prvijenac napisan je u godinama prvog sazrijevanja, u onima u kojima se postaje tolerantnijim prema nenadanim klonućima svojih bližnjih, i u kojima sjećanja na siromašne trpeze božićnih večera rađaju blagost prema roditeljskom trudu, što je s puno napora pokušavao istinu učiniti nevidljivom dječjim očima. (Julijana Matanović)

Do izlaska zbirke pripovijedaka "Sveti bunar" ime njenog autora malo je kome bilo poznato: Tomaš se nije 'najavio' prethodnim „vježbama“ u listovima i časopisima, kako je to inače uobičajeno. Stoga je njegova knjiga djelovala kao iznenađenje, a u tekućoj kritici dočekana je – za mlada pisca- laskavim ocjenama. (Strahimir Primorac)

"Sveti bunar" je prva zbirka priča Stjepana Tomaša. Ta njegova prva knjiga u isti mah je i jedna izuzetno dobra knjiga  među knjigama hrvatskih prozaista mlađe generacije. (Predrag Protić)

Tomaš Sjepan daje fascinantne slike pojedinih ljudskih sudbina… fascinantne slike čitavih naraštaja. On je uistinu vrsni, samosvojni prozaik koji ne nastupa tek obećanjem, nego i ozbiljnim ostvarenjem. Budući antologičari hrvatske proze morat će uzeti u obzir i Tomašev "Sveti bunar". (Dubravko Horvatić)

Upečatljiva svijetlomagijska fantastika kratkih priča "Svetog bunara". (Goran Rem)

Stjepan Tomaš rođen je 1947. u Novoj Bukovici. Osnovnu školu je završio u Đurđenovcu a gimnaziju u Našicama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost. Poslije studija zaposlio se kao srednjoškolski profesor hrvatskog jezika u Belom Manastiru, ali se ubrzo preselio u Osijek gdje i danas živi. Cijeli radni vijek proveo je u prosvjetnoj i kulturnoj djelatnosti.

Napisao je dvadesetak knjiga. Za odrasle je objavio osam zbirki priča: „Sveti bunar“, „Tko kuca otvorit će mu se“, “Smrtna ura“, “Život u provinciji“, „Anđeli na vrhu igle“, “Odnekud dolaze sanjari“, „ Židovski spomenik“ te „Razgovori s obraćenikom i druge priče“ te "Oporuka i druge priče".

Za odrasle je objavio i šest romana: "Građane u prvom koljenu" i "Taninsku četvrt" karakterizira kritički odnos prema društvenoj stvarnosti. U (novo)povijesnim romanima "Zlatoustu" i "Emigrantima" obrađuje ne tako davnu hrvatsku kulturnu i političku povijest. "Srpski bog Mars"  satirični je ratni roman tematski vezan za Domovinski rat, "Guslač od marcipana" romansirana je biografija genijalnog hrvatskog gudača Franje Krežme. 

Objavio je i knjigu naslovljenu „Drame“, od kojih su dvije javno izvedene: „Smrtna ura“ u Zagrebu i „Zlatousti ili tužni dom hrvatski“, u Osijeku.

Za djecu je objavio sedam romana: „Moljac i noćni čuvar“, „Dobar dan, tata“, “Halo, ovdje komandosi“, “Moj tata spava s anđelima“/“Mali ratni dnevnik“, “Pas koji je čitao s usana“ i „Gudački kvartet iz Bostona.“

Proze su mu prevedene na talijanski, slovenski, mađarski, njemački, slovački, makedonski i češki jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.