Novo, bogato opremljeno izdanje donosi dva vrijedna stripa nastala tijekom Drugoga svjetskog rata, između 1943. i 1945. godine: Seobu Hrvata, s nastavkom Knez Radoslav, i Tomislava. Scenarije je napisao Stanko Radovanović pod pseudonimom S. R. Žrnovački, a stripovi su premijerno objavljivani u tjedniku Zabavnik, koji je uređivao poznati crtač i animator Walter Neugebauer.

Seoba Hrvata, koju pojedini kritičari smatraju jednim od najvažnijih ostvarenja u karijeri Andrije Maurovića, prati razdoblje od seobe sedam plemena Bijelih Hrvata do njihova dolaska na Jadran i pokrštavanja. Vješto ispreplićući povijesne događaje, hipoteze i narodnu predaju, Radovanović je osmislio priču o knezu Radoslavu, čiji život pratimo od mladosti do duboke starosti, a koji simbolizira sudbinu i duh hrvatskog naroda toga doba.

Maurović se crtanja Seobe Hrvata prihvatio u punoj umjetničkoj zrelosti, s gotovo desetljećem iskustva u stripu. Upravo je u ovom djelu prvi put upotrijebio oblačiće za dijaloge, a izražajnim kontrastima svjetla i sjene, dinamičnim kompozicijama i prepoznatljivim crtačkim stilom uvjerljivo dočarao davno povijesno razdoblje.

Nakon velikog uspjeha Seobe Hrvata, na poticaj čitatelja Zabavnik je pokrenuo novi povijesni strip, Tomislav, ponovno prema scenariju Stanka Radovanovića. Maurović je nacrtao prvih osam nastavaka, nakon čega je rad nastavio mladi Albert Kinert, zadržavši pritom vlastiti crtački izraz. Posljednji, 103. broj Zabavnika izašao je 6. svibnja 1945., pa je Tomislav ostao nedovršen.

Zbog tematike i vremena nastanka Seoba Hrvata nakon rata bila je zabranjena za objavljivanje, a pojedini istraživači Maurovićeva stvaralaštva i hrvatskog stripa dugo su je prešućivali. Novo izdanje doživjela je tek 1990. godine, u izdanju vinkovačke Privlačice.

Trideset i šest godina poslije Seoba Hrvata ponovno se objavljuje, ovoga puta zajedno s Tomislavom, koji prvi put nakon 1945. doživljava novo izdanje. Riječ je o četvrtom izdanju Seobe Hrvata, sada u većem formatu i tvrdom uvezu, s posebnom vrijednošću koju mu daju prvi put objavljeni izvorni Maurovićevi crteži s plavim oznakama za nanošenje tiskarskog rastera. Time se čitateljima približava izvorni izgled ovih dvaju važnih ostvarenja hrvatskog stripa.

Andrija Maurović (1901. – 1981.), jedan od najvažnijih hrvatskih strip-crtača, rođen je u Boki kotorskoj, a odrastao u Dubrovniku. Na poticaj Ive Vojnovića upisao je Likovnu akademiju u Zagrebu, koju je napustio kako bi se posvetio ilustratorskom radu. Surađivao je s brojnim novinama i časopisima, među kojima su Jutarnji list, Novosti, Koprive i Kulisa.

Prvi strip, „Vjerenica mača”, objavio je 1935., nakon čega je stvorio niz zapaženih ostvarenja i popularnih likova, poput Crnog Jahača, Tajanstvene Smrti i Starog Mačka. Tijekom Drugoga svjetskog rata surađivao je u „Zabavniku”, gdje su nastali i njegovi povijesni stripovi „Seoba Hrvata” i „Tomislav”. Nakon rata nastavio je raditi za strip-izdanja, među kojima su „Horizont”, „Horizontov zabavnik” i „Plavi vjesnik”. U kasnijem razdoblju sve se više posvećivao slikarstvu. Umro je 1981. godine u Zagrebu.

Po dolasku u Zagreb, Alebert Kinert studira na Likovnoj akademiji. Nemirne i temperamentne umjetničke prirode pronalazi se u izrazito postimpresionističkom i ekspresionističkom izrazom. Tijekom godina razbija formu na nekonvencionalan način u sklop obojenih mrlja na bijeloj podlozi, služeći se tehnikom laviranog tuša. Inspirira se iskustvima japanske grafike, prethistorijskog i grčkog arhajskog slikarstva, da bi kasnije svoj izraz produbio sintetičnom ekspresivnom crtom, harmoničnim, kolorističnim ritmovima i živom strukturom plohe. U težnji oslobađanja svoga djela "suvišne" narativnosti, prelazi u potpuno nefigurativan način likovnog izražavanja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.