Drago Jančar
Polarna svjetlost
- Nakladnik: Matica hrvatska
- Prijevod: Anamarija Paljetak
- 12/2012.
- 259 str. , meki uvez
- ISBN 9789531509831
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Roman "Polarna svjetlost" čitav je smješten u samo predvečerje Drugoga svjetskog rata i u grad Maribor (koji će uskoro postati nemalom pozornicom, okupacijskih zbivanja). Ali kao da ispod inače vrlo trivijalne i naizgled neutralne glavne "radnje" (protagonistova čekanja i nedočekanja ortaka) teče pozornica teško objašnjive tjeskobe, zastrašenosti i mučnine prouzrokovane krajnjom neizvjesnošću i razmrvljivanjem svih mogućih uporišta.
U sliku rodnoga grada, fiksiranog u jednom fatalnom trenutku njegova života, pisac je utkao mnoge niti vlastitog iskustva u sjeni represije i izrazio doživljaje sasvim analogne kafkijanskim, sartreovskim ili beckettovskim premisama, našao korelative adekvatne upotištima egzistencijalističkog mišljenja.
Taj je roman s razlogom preživio i ostao ne manje aktualan kroz gotovo tri desetljeća od njegova pisanja i objavljivanja, postao je svojevrsnim amblematskim ostvarenjem i autentičnom vizijom vrtložne i traumatične predratne sudbine grada Maribora, a kao "pars pro toto" i čitave Slovenije.
Tonko Maroević
***
Slovenski romanopisac, dramatičar i esejist Drago Jančar rođen je 1948. u Mariboru, gdje je završio školovanje na Višoj pravnoj školi, nakon čega se posvetio novinarstvu. Zbog kritičkog i polemičkog pisanja o društvenim problemima, uhapšen je 1974. "zbog neprijateljske propagande". Nakon odslužene kazne napustio je publicistički rad, posvećujući se u potpunosti književnosti.
U njegovoj obimnoj bibliografiji među proznim radovima izdvajaju se sljedeći naslovi: "O bledem hudodelcu" (1978), "Smrt pri Mariji Snežni" (1985), "Pogled angela" (1992), "Augsburg in druge resnične pripovedi" (1994), "Prikazen iz Rovenske" (1998., hrvatsko izdanje Prikaza iz Rovenske 2002), "Skok s Liburnije" (1995., hrvatsko izdanje 1996) i "Človek, ki je pogledal v tolmun" (2004., hrvatsko izdanje Lucijine oči 2005).
Među esejističkim knjigama ističu se "Sproti" (1984), "Razbiti vrč" (1992), "Egiptovski lonci mesa" (1994), "Izbrojen, vagnut, razdijeljen" (hrvatsko izdanje 1996), "Duša Europe" (2006) te "Šala, ironija i dublje značenje" (2004., hrvatsko izdanje 2006).
Najistaknutijim dijelom Jančarova književnoga opusa kritičari smatraju njegove velike romane: " Polarna svjetlost" (u izvorniku Severni sij, 1984) "Posmehljivo poželenje" (1993, Podsmješljiva požuda), zatim "Zvenenje u glavi" (1998., hrvatsko izdanje Zujanje u glavi 2000), pa "Katarina, pav in jezuit" (2000., hrvatsko izdanje Katarina, paun i jezuit 2004), "Graditelj" (2007), "Drevo brez imena" (2008., hrvatsko izdanje 2010) i "To noč sem jo videl" (2010., hrvatsko izdanje Noćas sam je vidio 2012).
Radio je kao dramaturg u kazalištu, zatim kao urednik u Slovenskoj matici (u kojoj i danas radi kao glavni tajnik). Godine 1985. boravio je u SAD-u (kao Fulbrightov stipendist), a 1988. u Njemačkoj. Kao najistaknutiji i najprevođeniji nacionalni prozni autor u razdoblju stvaranja samostalne Slovenije bio je predsjednikom Slovenskoga centra PEN-a. (1987-1991). Član je Slovenske akademije znanosti in umetnosti.
U sliku rodnoga grada, fiksiranog u jednom fatalnom trenutku njegova života, pisac je utkao mnoge niti vlastitog iskustva u sjeni represije i izrazio doživljaje sasvim analogne kafkijanskim, sartreovskim ili beckettovskim premisama, našao korelative adekvatne upotištima egzistencijalističkog mišljenja.
Taj je roman s razlogom preživio i ostao ne manje aktualan kroz gotovo tri desetljeća od njegova pisanja i objavljivanja, postao je svojevrsnim amblematskim ostvarenjem i autentičnom vizijom vrtložne i traumatične predratne sudbine grada Maribora, a kao "pars pro toto" i čitave Slovenije.
Tonko Maroević
***
Slovenski romanopisac, dramatičar i esejist Drago Jančar rođen je 1948. u Mariboru, gdje je završio školovanje na Višoj pravnoj školi, nakon čega se posvetio novinarstvu. Zbog kritičkog i polemičkog pisanja o društvenim problemima, uhapšen je 1974. "zbog neprijateljske propagande". Nakon odslužene kazne napustio je publicistički rad, posvećujući se u potpunosti književnosti.
U njegovoj obimnoj bibliografiji među proznim radovima izdvajaju se sljedeći naslovi: "O bledem hudodelcu" (1978), "Smrt pri Mariji Snežni" (1985), "Pogled angela" (1992), "Augsburg in druge resnične pripovedi" (1994), "Prikazen iz Rovenske" (1998., hrvatsko izdanje Prikaza iz Rovenske 2002), "Skok s Liburnije" (1995., hrvatsko izdanje 1996) i "Človek, ki je pogledal v tolmun" (2004., hrvatsko izdanje Lucijine oči 2005).
Među esejističkim knjigama ističu se "Sproti" (1984), "Razbiti vrč" (1992), "Egiptovski lonci mesa" (1994), "Izbrojen, vagnut, razdijeljen" (hrvatsko izdanje 1996), "Duša Europe" (2006) te "Šala, ironija i dublje značenje" (2004., hrvatsko izdanje 2006).
Najistaknutijim dijelom Jančarova književnoga opusa kritičari smatraju njegove velike romane: " Polarna svjetlost" (u izvorniku Severni sij, 1984) "Posmehljivo poželenje" (1993, Podsmješljiva požuda), zatim "Zvenenje u glavi" (1998., hrvatsko izdanje Zujanje u glavi 2000), pa "Katarina, pav in jezuit" (2000., hrvatsko izdanje Katarina, paun i jezuit 2004), "Graditelj" (2007), "Drevo brez imena" (2008., hrvatsko izdanje 2010) i "To noč sem jo videl" (2010., hrvatsko izdanje Noćas sam je vidio 2012).
Radio je kao dramaturg u kazalištu, zatim kao urednik u Slovenskoj matici (u kojoj i danas radi kao glavni tajnik). Godine 1985. boravio je u SAD-u (kao Fulbrightov stipendist), a 1988. u Njemačkoj. Kao najistaknutiji i najprevođeniji nacionalni prozni autor u razdoblju stvaranja samostalne Slovenije bio je predsjednikom Slovenskoga centra PEN-a. (1987-1991). Član je Slovenske akademije znanosti in umetnosti.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
