Knjiga Pavla Pavličića "Moderna alegorija" sadrži interpretacije sedam alegorijskih romana poznatih hrvatskih književnika: Miroslava Krleže "Na rubu pameti", Vjekoslava Kaleba "Divota prašine", Antuna Šoljana "Kratki izlet", Zvonimira Majdaka "Bolest", Slobodana Novaka "Mirisi, zlato i tamjan", Ivana Kušana "Toranj" i Ivana Slamniga "Bolja polovica hrabrosti".

Ovo djelo uvelike pridonosi boljem razumijevanju moderne hrvatske književnosti, ali i boljem razumijevanju alegorije kao figure.

Knjiga "Moderna alegorija" predstavlja podroban pogled moderne hrvatske romaneskne proze u neočekivanoj, ali analitički poticajnoj perspektivi alegorijske strukture, koju Pavličićeva studija i sama usvaja kao model slažući permutacije osnovnih elemenata u fabularni slijed, koji dovodi do razrješenja te nikako ne završava porazom, već ostvaruje uzoran primjer alegorije čitanja.

Tomislav Brlek

Središnji dio ovog rukopisa - interpretacije sedam romana - nudi novo čitanje ostvarenja koja smo već, ovako ili onako, smjestili u povijest književnosti. Autor je u prvom redu usredotočen na analizu pojedinih elemenata djela te argumentira kako ti elementi utječu na izgradnju alegorijskog, nedoslovnog sloja romana, a čini to sustavno i vrlo uvjerljivo.

Naravno, ne bi trebalo zaboraviti da se ovim rukopisom osvještava jedna važna činjenica moderne hrvatske književnosti - linija alegorijskih romana, koja je (pokazuje se istodobno) i linija antologijskih romana. Usto Pavličićev je način izlaganja, kao uvijek, logičan, koherentan i komunikativan, ne gubeći pritom ništa od potrebne razine ovog oblika argumentacijske proze.

Strahimir Primorac

Pavao Pavličić (1946) hrvatski je književnik koji piše za odrasle i djecu. Od 1965. do 1969. u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i talijanski jezik s književnošću. Od 1970. asistent je na Odsjeku za komparativnu književnost, Katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti. Doktorirao 1974. tezom "Sesta rima u hrvatskoj književnosti". Od 1975. je docent, od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor.

Vodio kolegije iz poredbene povijesti hrvatske književnosti te iz teorije književnosti i metrike. Na području književne povijesti najviše se bavio barokom i manirizmom, a kao versolog semantikom stiha. Objavio i više interpretacija iz starije i novije hrvatske lirike.

Pavao Pavličić je danas najproduktivniji hrvatski prozaik s preko stotinu objavljenih romana, knjiga priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu. Prve je prozne radove objavio 1968. godine, a prvu knjigu "Lađa od vode" 1972. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.