Zašto pišem o književnosti i piscima potopljene zemlje? Prvo, jer sam u toj zemlji proživio većinu svoga života. Drugo, jer je to bio prostor sretnog djetinjstva. Treće, jer mi daje poticaj za promišljanje o ustroju sadašnje Europe. Četvrto, jer je slovenski "ulazak u Europu" samo tamna strana "izlaska iz Balkana". Peto, jer živim u svijetu koji me ne zanima, vjeran nečemu što je izgubljeno, svome domu.

Tim riječima, koje na početku "Balkanskog brvna" stoje kao putokaz ili kao upozorenje, poznati slovenski esejist i pjesnik Aleš Debeljak otvara gotovo zaboravljena vrata svijeta kojega više nema, ali koji nas na nebrojeno načina određuje.

Baveći se djelom i sudbinama pisaca poput Danila Kiša, Davida Albaharija, Aleksandra Hemona ili Igora Štiksa, ponirući u egzile Miloša Crnjanskog ili Charlesa Simica, krojeći od knjiga i uspomena, od prijateljstava i anegdota – Debeljak iscrtava posve privatni zemljovid jednoga kulturnog prostora, većeg i bogatijeg od onih u kojima trenutačno obitavamo.

No ovo sjećanje na mladost provedenu u jugoslavenskoj Atlantidi daleko je od sentimentalnoga, nostalgičnoga književnog spomenara. Oštrina uvida i hrabrost s kojom promatra nedavnu prošlost Balkana, lucidnost i duhovitost s kojom usud jedne multinacionalne političke tvorbe uspoređuje s drugom u kojoj odnedavno živimo čine "Balkansko brvno" ponajboljom Debeljakovom esejističkom knjigom, štivom kojemu ćemo se vraćati.

***

Aleš Debeljak (1961.) diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i doktorirao na području društvene misli na Maxwell School of Citizenship, Syracuse University, New York. Bio je Senior Fulbright Fellow na kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, djelovao u okviru Institute of Advanced Study-Collegium u Budimpešti te talijanskih Civitella Ranieri Center i Liguria Study Center for the Arts and Humanities. Objavio je devet knjiga pjesama, trinaest knjiga eseja, preveo izabrane pjesme Johna Ashberyja i knjigu o sociologiji znanja te uredio više antologija. Za svoje je djelo primio nekoliko međunarodnih, jugoslavenskih i slovenskih nagrada, uključujući Nagradu Prešernovega sklada i priznanje Ambasador znanosti Republike Slovenije.

Njegove su knjige izašle u prijevodima na engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, katalonskom, talijanskom, rumunjskom, hrvatskom, srpskom, makedonskom, poljskom, slovačkom, češkom, litvanskom, finskom, mađarskom i japanskom jeziku.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.