Mirjana Polić Bobić
Rađanje hispanoameričkog svijeta
- Nakladnik: Naklada Ljevak
- 04/2008.
- 398 str., tvrdi uvez s ovitkom
- ISBN 9789531789073
- Cijena: 56.94 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Namjera ove knjige je pružiti hrvatskom čitateljstvu sažet prikaz razvitka društva i kulture Hispanske Amerike od europskog otkrića Novog Svijeta do kraja XIX. stoljeća. U njoj je obrađeno razdoblje od prvog Kolumbova putovanja 1492. do godine 1900., odnosno do početka XX. stoljeća.
Kada je riječ o dijelu svijeta i jezičnoj zajednici koju zovemo hispanskoameričkom, najprije nam se nameće pitanje samog naziva: naime, Ameriku (bolje reći Amerike) španjolskog govornog izričaja nazivamo ili Hispanskom ili pak Latinskom Amerikom. Vrlo se često ta dva pojma poistovjećuju sa zemljopisnim pojmom Južna Amerika. No, Hispanska je Amerika, dakle, prostor koji se proteže na dva kontinenta, Južnoj i Sjevernoj Americi, i na kojem živi više od tristo milijuna ljudi. Ujedinjuje ga španjolski jezik koji je ili jedini nacionalni i službeni ili jedan od dva nacionalna i službena jezika 18 hispanskoameričkih zemalja. U Hispansku Ameriku ne ubraja se, dakle, Brazil, najveća zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori portugalskim jezikom jer je ta država nastala nakon portugalske kolonijalne vlasti nad tim područjem.
Hispansku Ameriku ujedinjuje i kulturna i društvena tradicija, prenesena iz europskog hispanskog svijeta (Španjolske), prevladavajuća rimokatolička vjera te velika kulturna miješanost, odnosno suživot rasa i kultura kakav ne postoji nigdje drugdje u svijetu.
Ova knjiga želi prikazati ključne procese razvitka kulture i civilizacije, odnosno oblikovanje hispanskoameričkog društva.
Prvi zamišljeni korisnici ovog izdanja jesu studenti hispanistike. Međutim, ono će biti biti korisno i studentima kao i stručnjacima ostalih humanističkih i društvenih disciplina kao i svima onima koji se požele upoznati s tijekom događaja i procesa koji su rezultirali „velikim zemljopisnim otkrićima", ostvarenim pod španjolskom zastavom u XVI. i idućim stoljećima te u složeni proces uspostave španjolskih prekomorskih potkraljevstava i razvitka hispanskoameričkih društava.
***
MIRJANA POLIÆ BOBIÆ (Perušić, 1951.), redovita je profesorica španjolske i hispansko-američke književnosti i predstojnica Katedre za hispanske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij anglistike i hispanistke završila je u Zagrebu, a dvije godine provela je na dodatnom studiju hispanskoameričke književnosti i povijesti u Meksiku. Doktorat znanosti stekla je na Sveučilištu u Zagrebu.
Istražuje hispanskoameričku kolonijalnu kulturu i književnost te hrvatsko-hispanske kulturne i povijesne veze. Objavila je tri knjige te 22 znanstvena rada, 30 opsežnih stručnih radova i velik broj recenzija, prikaza i prijevoda u časopisima u Hrvatskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj/SAD, Argentini, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji.
Predavala je na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u Švicarskoj, Španjolskoj, Argentini, Čileu i Sloveniji.
Kada je riječ o dijelu svijeta i jezičnoj zajednici koju zovemo hispanskoameričkom, najprije nam se nameće pitanje samog naziva: naime, Ameriku (bolje reći Amerike) španjolskog govornog izričaja nazivamo ili Hispanskom ili pak Latinskom Amerikom. Vrlo se često ta dva pojma poistovjećuju sa zemljopisnim pojmom Južna Amerika. No, Hispanska je Amerika, dakle, prostor koji se proteže na dva kontinenta, Južnoj i Sjevernoj Americi, i na kojem živi više od tristo milijuna ljudi. Ujedinjuje ga španjolski jezik koji je ili jedini nacionalni i službeni ili jedan od dva nacionalna i službena jezika 18 hispanskoameričkih zemalja. U Hispansku Ameriku ne ubraja se, dakle, Brazil, najveća zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori portugalskim jezikom jer je ta država nastala nakon portugalske kolonijalne vlasti nad tim područjem.
Hispansku Ameriku ujedinjuje i kulturna i društvena tradicija, prenesena iz europskog hispanskog svijeta (Španjolske), prevladavajuća rimokatolička vjera te velika kulturna miješanost, odnosno suživot rasa i kultura kakav ne postoji nigdje drugdje u svijetu.
Ova knjiga želi prikazati ključne procese razvitka kulture i civilizacije, odnosno oblikovanje hispanskoameričkog društva.
Prvi zamišljeni korisnici ovog izdanja jesu studenti hispanistike. Međutim, ono će biti biti korisno i studentima kao i stručnjacima ostalih humanističkih i društvenih disciplina kao i svima onima koji se požele upoznati s tijekom događaja i procesa koji su rezultirali „velikim zemljopisnim otkrićima", ostvarenim pod španjolskom zastavom u XVI. i idućim stoljećima te u složeni proces uspostave španjolskih prekomorskih potkraljevstava i razvitka hispanskoameričkih društava.
***
MIRJANA POLIÆ BOBIÆ (Perušić, 1951.), redovita je profesorica španjolske i hispansko-američke književnosti i predstojnica Katedre za hispanske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij anglistike i hispanistke završila je u Zagrebu, a dvije godine provela je na dodatnom studiju hispanskoameričke književnosti i povijesti u Meksiku. Doktorat znanosti stekla je na Sveučilištu u Zagrebu.
Istražuje hispanskoameričku kolonijalnu kulturu i književnost te hrvatsko-hispanske kulturne i povijesne veze. Objavila je tri knjige te 22 znanstvena rada, 30 opsežnih stručnih radova i velik broj recenzija, prikaza i prijevoda u časopisima u Hrvatskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj/SAD, Argentini, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji.
Predavala je na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u Švicarskoj, Španjolskoj, Argentini, Čileu i Sloveniji.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
