Mihail Riklin
Komunizam kao religija : Intelektualci i Oktobarska revolucija
- Nakladnik: Fraktura
- Prijevod: Ivo Alebić
- 05/2010.
- 208 str.,
- ISBN 9789532661477
- Cijena: 18.45 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Komunizam kao religija" jednog od najpoznatijih suvremenih ruskih filozofa, Mihaila Riklina, bavi se danas, u vrijeme velikih promjena i velikih kriza, od ekonomskih, ekoloških, vjerskih do političkih, iznimno zanimljivom i poticajnom temom komunizma,
a posljedično i drugim velikim ideologijama dvadesetog stoljeća, kao zamjenom za religiju.
U napetoj analizi razvoja komunizma kao religije Riklin pokazuje kako su od samih početaka boljševici vjerovali u radikalan preobražaj svijeta u čijoj je osnovi bio ateizam. Po dolasku na vlast boljševici su objavili rat religijama, ali su stare rituale zamijenili svojim svetim mjestima i svecima, od ‘"počasnih kutova’’ i zidnih novina do raskošnih svećanih parada i Lenjinova mauzoleja.
Istovremeno Riklin analizira uzroke zašto je upravo komunizam, koji je Raymond Aron opravdano nazvao ‘’opijumom za intelektualce’’, kao ni jedna druga politička religija dvadesetoga stoljeća toliko privlačio zapadne intelektualce.
Na primjeru Russellovih, Benjaminovih, Koestlerovih, Gideovih, Feuchtwangerovih, Brechtovih i tekstova drugih autora Riklin proučava različite strane komunističke doktrine, te religiozni potencijal koji se nalazi u ateizmu i preobražaj proročanstava koja su pretendirala na znanstvenost u objekt vjere i obožavanja.
***
Mihail Riklin rođen je 1948. u Sankt Peterburgu. Jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih suvremenih ruskih filozofa i intelektualaca. Osim osebujnog spajanja novije zapadne filozofije s ruskom stvarnošću, Riklin je jedan od najjačih glasova protiv novih totalitarističkih mjera u današnjoj Rusiji. Magistrirao je i doktorirao u Moskvi. Krajem osamdesetih godina sa suprugom i književnicom Anom Aljčuk osnovao je društvo “Rama”, u kojem su se okupljali mnogi konceptualisti. Zbog knjige "Zakon džungle: ruska kultura u doba dirigirane demokracije, o izložbi Oprez: Religija!", Riklin i njegova supruga bili su u središtu skandala u Rusiji. Ana Aljčuk misteriozno je nestala početkom 2008. u Berlinu i od tada joj se gubi svaki trag.
Mihail Riklin radi kao profesor na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Član je newyorške akademije znanosti, učenik je Meraba Mamardašvilija, bio je asistent Jacquesa Derridae, prevodi suvremenu francusku i njemačku filozofiju na ruski, predaje na različitim europskim i američkim sveučilištima. Godine 2008. dobio je Mirovnu nagradu na sajmu knjiga u Leipzigu.
Objavio je knjige: "Terrorologiki" (1992.), "Derrida v Moskve" (u koautorstvu s J. Derridaom, 1993.), "Dekonstrukcija i destrukcija. Besedy s filosofami" (zbornik razgovora s Derridaom, Rortyjem, Žižekom, Baudrillardom, Paulom Viriliom, 2002.), Vremja diagnoza (2003.), Svastika, križ, zvijezda (2006.), te Komunizam kao religija (2009.).
a posljedično i drugim velikim ideologijama dvadesetog stoljeća, kao zamjenom za religiju.
U napetoj analizi razvoja komunizma kao religije Riklin pokazuje kako su od samih početaka boljševici vjerovali u radikalan preobražaj svijeta u čijoj je osnovi bio ateizam. Po dolasku na vlast boljševici su objavili rat religijama, ali su stare rituale zamijenili svojim svetim mjestima i svecima, od ‘"počasnih kutova’’ i zidnih novina do raskošnih svećanih parada i Lenjinova mauzoleja.
Istovremeno Riklin analizira uzroke zašto je upravo komunizam, koji je Raymond Aron opravdano nazvao ‘’opijumom za intelektualce’’, kao ni jedna druga politička religija dvadesetoga stoljeća toliko privlačio zapadne intelektualce.
Na primjeru Russellovih, Benjaminovih, Koestlerovih, Gideovih, Feuchtwangerovih, Brechtovih i tekstova drugih autora Riklin proučava različite strane komunističke doktrine, te religiozni potencijal koji se nalazi u ateizmu i preobražaj proročanstava koja su pretendirala na znanstvenost u objekt vjere i obožavanja.
***
Mihail Riklin rođen je 1948. u Sankt Peterburgu. Jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih suvremenih ruskih filozofa i intelektualaca. Osim osebujnog spajanja novije zapadne filozofije s ruskom stvarnošću, Riklin je jedan od najjačih glasova protiv novih totalitarističkih mjera u današnjoj Rusiji. Magistrirao je i doktorirao u Moskvi. Krajem osamdesetih godina sa suprugom i književnicom Anom Aljčuk osnovao je društvo “Rama”, u kojem su se okupljali mnogi konceptualisti. Zbog knjige "Zakon džungle: ruska kultura u doba dirigirane demokracije, o izložbi Oprez: Religija!", Riklin i njegova supruga bili su u središtu skandala u Rusiji. Ana Aljčuk misteriozno je nestala početkom 2008. u Berlinu i od tada joj se gubi svaki trag.
Mihail Riklin radi kao profesor na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Član je newyorške akademije znanosti, učenik je Meraba Mamardašvilija, bio je asistent Jacquesa Derridae, prevodi suvremenu francusku i njemačku filozofiju na ruski, predaje na različitim europskim i američkim sveučilištima. Godine 2008. dobio je Mirovnu nagradu na sajmu knjiga u Leipzigu.
Objavio je knjige: "Terrorologiki" (1992.), "Derrida v Moskve" (u koautorstvu s J. Derridaom, 1993.), "Dekonstrukcija i destrukcija. Besedy s filosofami" (zbornik razgovora s Derridaom, Rortyjem, Žižekom, Baudrillardom, Paulom Viriliom, 2002.), Vremja diagnoza (2003.), Svastika, križ, zvijezda (2006.), te Komunizam kao religija (2009.).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
