Nakon odlaska Amosa Oza, jednog od najznačajnijih pisaca i intelektualaca našeg vremena, njegova knjiga "Pozdrav fanaticima" može se čitati kao oporuka svijetu koji i dalje, i to sve glasnije i sve pogubnije, njeguje svoje fanatizme po cijenu tisuća izgubljenih života i novih nesmiljenih razaranja. Iako je u ovoj knjizi izraelsko-palestinski sukob središnja tema na kojoj Amos Oz obrazlaže kobne posljedice vjerske, teritorijalne i političke isključivosti, on istovremeno, s dozom humora i zdrave samoironije, precizno secira fanatizam svake vrste, uključujući i naše naizgled nedužne, svakodnevne fanatizme koje zastupamo opravdavajući ih gordošću, ispravnošću i nepokolebljivim idealizmom.

Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori i o svojem odnosu prema prema religiji i odnosu sekularnog društva i religioznog te o svom odnosu i stavu prema suživotu Židova i Palestinaca, na malom komadu zemlje koju se voli nazvati svetom.

Čitati danas Amosa Oza važnije je nego ikada. Njegove misli ovdje su kao poziv na dijalog — Oz ne želi davati sve odgovore, već prije svega poziva na smirenost, tako nužnu svakome čovjeku. "Pozdrav fanaticima" mala je knjiga velikih mudrosti, knjiga koju je Amos Oz posvetio svojim unucima, a napisao za svakoga od nas.

“Precizna i uzbudljiva knjiga Pozdrav fanaticima ne daje samo briljantne misli i ideje, ona je i prikaz borbe čovjeka koji je desetljećima inzistirao na održavanju strasnog, oštrog i lucidnog pogleda u svijet kaosa u vremenima ludila.”

David Grossman

“Strastvena polemika protiv svakog dogmatizma i defetizma… Amos Oz odbija odustati od demokracije, Izraela ili pravde za Palestince.”
Louise Adler, The Australian

Amos Oz (Jeruzalem, 4. svibnja 1939. – Tel Aviv, 28. prosinca 2018.), rođen kao Amos Klausner, odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" izlazi 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine. Objavio je dvadeset romana, među kojima se posebno ističu "Moj Michael", "Planina lošeg savjeta", "Soumchi", "Crna kutija", "Fima", "Pantera u podrumu", "Isto more", autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" te najnoviji "Juda". Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti "U zemlji Izrael", "Izrael, Palestina i mir" te "Kako izliječiti fanatika".

Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito je objavljivao eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. 

Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. Dodijeljeno mu je više počasnih doktorata na sveučilištima diljem svijeta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.