Kada se sve zbroji i oduzme, što se to događa sa svijetom i gdje se nalazi Fima? Njih dvojica druže se već pedeset četiri godine, tijekom kojih je Efraim Nomberg Nisan – istina – imao nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga očekivanja te svoja razmišljanja o smislu svemira i budućnosti Izraela, ali danas, u ovo mutno i kišno jeruzalemsko jutro 1989. godine, Fima više nego ikada osjeća staru potrebu da u životu okrene novi list.

U galeriji velikih likova koje je stvorio Amos Oz, "Fima" zauzima posebno mjesto. Povremeni pjesnik i sanjar na puno radno vrijeme, britki polemičar i nespretni zavodnik, recepcionar u ginekološkoj klinici i moralna savjest nacije, Fima se pod perom velikog pisca našeg vremena prometnuo u prizmu kroz koju se prelamaju najvažnija pitanja što si ih ljudsko biće može postaviti.

S mnogo humora, topline i poznavanja ljudske duše, svojim dobro nam znanim, iznimnim pripovjedačkim darom, Amos Oz u "Fimi" nam daje portret jednog čovjeka – i jedne generacije – onih koji sanjaju plemenite snove, ali prečesto ne čine ništa da ih pretvore u stvarnost.

Ne postoji pisac koji osjećaj trenutka u kojemu živimo može uhvatiti bolje od Amosa Oza.
Scotsman

Roman vrvi idejama koje nas zasipaju u vrtoglavom ritmu, dijalozima u kojima se zastupaju i dovode u pitanje temeljne postavke židovske povijesti… Oz u Fimi na najvišoj razini održava intelektualnu i emocionalnu energiju pišući s divljom strašću i s predivnim darom za komično.
Publishers Weekly

Fima je Oblomov kraja dvadesetog stoljeća. Njegov entuzijazam i njegova strast za moraliziranjem veličanstveno se ukazuju u Izraelu naših dana. Ali ne postoje li također i na svakom drugom mjestu? Fima je roman prepun senzualnosti, humora i inteligencije.
Nadine Gordimer, The Observer

Fima bi mogao biti prvi naslov poslijeratnog izraelskoga književnoga kanona.
Independent

Amos Oz (Jeruzalem, 4. svibnja 1939. – Tel Aviv, 28. prosinca 2018.), rođen kao Amos Klausner, odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" izlazi 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine. Objavio je dvadeset romana, među kojima se posebno ističu "Moj Michael", "Planina lošeg savjeta", "Soumchi", "Crna kutija", "Fima", "Pantera u podrumu", "Isto more", autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" te najnoviji "Juda". Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti "U zemlji Izrael", "Izrael, Palestina i mir" te "Kako izliječiti fanatika".

Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito je objavljivao eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. 

Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. Dodijeljeno mu je više počasnih doktorata na sveučilištima diljem svijeta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.