Selo je bilo na kraju svijeta, tužno i sivo, u njemu su odavno nestale sve životinje, odrasli su o tome šutjeli, a djeci je bilo bolje da i ne pitaju previše. Ako bi bila previše znatiželjna, mogla su poput Nimija oboljeti od njištalice. U selu u kojem djeca odrastaju nikada ne vidjevši i ne čuvši nikakve životinje, o kojima pričaju mlada učiteljica i stari ribar, tek se pretpostavlja da je sve životinje odveo čudovišni Nehi koji svake noći kruži selom. Međutim, djevojčica Maja i dječak Mati s tim se ne žele pomiriti te odluče otići u mračnu šumu koja okružuje selo i pronaći duha i životinje...


Amos Oz napisao je suvremenu bajku o hrabrosti i prijateljstvu, o snazi da se krene protiv svih zakona i običaja u potrazi za istinom i drugačijim svijetom. "Iznenada u dubini šume" mala je knjiga koja postavlja velika pitanja, bajka izvanrednih opisa i atmosfere kakvu može napisati samo veliki majstor, knjiga koja nas tjera da iznova pogledamo oko sebe i još dugo razmišljamo o sebi samima.


"Ako ste čitatelj... pripremite se da budete jednostavno zatravljeni. Nećete prepoznati nikoga i vidjet ćete samo sebe."
The Guardian

"Izvanredna bajka."
The Scotsman

"...priča za djecu i alegorija za odrasle. Može se brzo pročitati, ali ima velik odjek."
Independent

"Opčinjavajuća bajka prepuna tajni i ljubavi. Nezaboravno čitateljsko iskustvo."
NDR

"Bezvremenska rajska bajka o izgubljenoj sreći."
Frankfurter Allgemeine Zeitung

Amos Oz (Jeruzalem, 4. svibnja 1939. – Tel Aviv, 28. prosinca 2018.), rođen kao Amos Klausner, odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" izlazi 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine. Objavio je dvadeset romana, među kojima se posebno ističu "Moj Michael", "Planina lošeg savjeta", "Soumchi", "Crna kutija", "Fima", "Pantera u podrumu", "Isto more", autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" te najnoviji "Juda". Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti "U zemlji Izrael", "Izrael, Palestina i mir" te "Kako izliječiti fanatika".

Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito je objavljivao eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. 

Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. Dodijeljeno mu je više počasnih doktorata na sveučilištima diljem svijeta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.