Amos Oz, jedan od najcjenjenijih suvremenih svjetskih pisaca, u svome novom romanu bavi se nekim vječnim pitanjima koja su u srži književnosti. Kakvu magičnu moć posjeduje pisac? Zašto mu vjerujemo? Kako on piše? Kako nastaju priče?

Glavni je junak romana pisac koji se priprema za književnu večer sjedeći u jednom kafiću u Tel Avivu. Za oko mu zapne seksi konobarica te počne o njoj stvarati vlastitu priču. Kako prolazi večer, u imaginarnu još neispričanu priču ulaze mladi pisac početnik, djevojka koja je čitala ulomke njegova romana, voditelj književne večeri, neki ljudi iz publike...

U ovom vremenski sažetom romanu Amos Oz pokazuje sve svoje pripovjedačko majstorstvo i pritom jednostavno, lagano, a istodobno promišljeno govori o umijeću pisanja, vezi između života, smrti i književnosti, ali i o prirodi i važnosti književne slave.

Amos Oz rođen je kao Amos Klausner 1939. u Jeruzalemu. Odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" izlazi 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine. Do sada je objavio devetnaest romana, među kojima se posebno ističu "Moj Michael", "Planina lošeg savjeta", "Soumchi", "Crna kutija", "Fima", "Pantera u podrumu", "Isto more", autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" te najnoviji "Rimovanje života i smrti". Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti "U zemlji Izrael", "Izrael, Palestina i mir" te "Kako izliječiti fanatika".

Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito objavljuje eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.