Gotovo pola svojega života Joel Raviv proveo je radeći kao špijun. Od Manile do Bangkoka, od Ženeve do Helsinkija – 23 godine svijetom je putovao za izraelsku tajnu službu, a sada je tu, svojevoljno umirovljen u predgrađu Tel Aviva, s kćeri tinejdžericom, svojom majkom i majkom žene koju je volio. Nakon što je cijeli život razotkrivao tuđe tajne i laži, vrijeme je da se napokon pozabavi onima s kojima je živio: zagonetkom života i smrti svoje žene, misterijem bolesti svoje kćeri, tajnom oprosta i ljubavi. 

Može li muškarac, pa bio on i vrhunski tajni agent, doista poznati ženu, svoju ili bilo koju drugu? Može li, poznajući je, upoznati sebe? 

Roman “Poznati ženu” Amosa Oza, knjiga je koja nas, baš kao i njezina junaka, susreće s temeljnim pitanjima života koji živimo. Odnosi i težina komunikacije, duša i tijelo, požrtvovnost i krivnja... Joelova priča, kao i priče onih oko njega – žena iz njegove obitelji, njegove senzualne američke susjede i njezina brata voajera, neuhvatljive djevojke iz Bangkoka i brbljavog agenta za nekretnine Kranca – puna je zagonetki koje, baš poput kodnog jezika, zahtijevaju dešifriranje. I baš tu nas Oz osvaja. Svojom mudrošću i suosjećanjem, emotivnošću i humorom veliki izraelski pisac čini da istina izađe na površinu, detektivska priča postane egzistencijalistička pustolovina, a u samom srcu romana “Poznati ženu” zasja ono najvažnije: potreba da upoznamo sebe i one koje volimo.

Iz medija:

Humorno, melankolično, dirljivo... Poznati ženu bogat je roman koji će vas dotaknuti. – New York Times

Knjiga puna nagovještaja i odjeka, iz prošlosti, iz književnosti, iz Joelova bivšeg života. Poznati ženu izvanredan je roman, istodobno podsjetnik na sposobnost fikcije da pomakne granice izražajnoga i poman prikaz napredovanja njegova glavnog junaka prema mudrosti. – Daily Telegraph

Roman koji ne samo da ima čvrstu moralnu strukturu, postavljajući i istražujući temeljna pitanja ljudske prirode, već također blista živopisnim prikazima detalja svakodnevnog života. Doista izvanredno! – Scotsman

Amos Oz (Jeruzalem, 4. svibnja 1939. – Tel Aviv, 28. prosinca 2018.), rođen kao Amos Klausner, odrastao je u Jeruzalemu u Ulici Amos u četvrti Kerem Avraham, u kojoj je smještena radnja najvećeg broja njegovih romana. Ozovi su stavovi izrazito pacifistički u sferi politike i socijalnodemokratski u sferi socijalne ekonomije. Jedan je od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata. Učinio je to još 1967. u članku "Zemlja naših predaka" u novinama Davar. Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now. Njegova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" izlazi 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine. Objavio je dvadeset romana, među kojima se posebno ističu "Moj Michael", "Planina lošeg savjeta", "Soumchi", "Crna kutija", "Fima", "Pantera u podrumu", "Isto more", autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" te najnoviji "Juda". Objavio je i niz esejističkih knjiga, od kojih valja izdvojiti "U zemlji Izrael", "Izrael, Palestina i mir" te "Kako izliječiti fanatika".

Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika. Redovito je objavljivao eseje o politici, književnosti i miru. Pisao je za Davar, Yedioth Ahronoth, New York Review of Books i sve važnije svjetske dnevne novine. 

Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. Dodijeljeno mu je više počasnih doktorata na sveučilištima diljem svijeta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.