Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 05.12.2016.

David Šporer : Čitanje sigurno ima budućnost, jer tekstovi se samo sele iz jedne vrste medija u druge

Na koji način knjige - misli se pritom na knjigu nakon Gutenberga - preobražavaju ljudsku svijest, na koji način utječu na čitanje, na računanje, na znanosti, na religiju... to bi bio možda najjezgrovitiji odgovor na pitanje po čemu se ta relativno „nova“ povijest knjige razlikuje od nekih prijašnjih.
Razgovor • 29.11.2016.

Ružica Aščić : Književnost je za mene područje osobne potrage

Svijet ima mnogo naličja i teško ih je sve uhvatiti među korice knjige. Moja knjiga je ujedno i težnja da se dekonstruira sve ono što čini čovjeka, njegovu narav i njegov istinski strah pred težinom i kompleksnošću svijeta, a u nekakvom socijalnom smislu – njegovo prokletstvo da se uistinu približi drugim ljudima.
Razgovor • 22.11.2016.

Rumena Bužarovska : Pišući uvijek malo iznenadim i samu sebe

Nisam sigurna da nas čitanje čini boljima, empatičnijima i da nas mijenja. I sama sigurno znaš ljude koji su pokvareni i užasni, a čitaju, i čitanje ih uopće nije promijenilo. Da ne spominjem tu ratne zločince iz naše povijesti. Svakako da se svijet ne mijenja kroz književnost, ali se svjetovi spajaju kroz kulturu kojoj književnost pripada.
Razgovor • 17.10.2016.

Bekim Sejranović: Čitatelji ne bi trebali upoznavati omiljene pisce, uvijek će se razočarati

Život je album na čijim stranicama nedostaju fotografije, istrgnute su, zaboravljene, prešućene, skrivene, svatko ima svoje kriterije o kojima ovisi konačna količina izloženog u galeriji. A kako izgleda kada se život i promišljanja o životu utisnu u knjigu i počnu se prelijevati preko njezinih rubova, saznati može svatko tko otvori romane Bekima Sejranovića.
Razgovor • 10.10.2016.

Josip Mlakić : Književnost može biti život i život može biti književnost

Pisao bih i kada bih znao da to što pišem nikada neće biti objavljeno, mislim da je 'pisanje pisanja radi', da upotrijebim Krležinu maksimu, najviši stupanj do kojeg jedan pisac može doći, kada vam postanu nevažne i nagrade, pa čak i percepcija napisanog.
Razgovor • 16.09.2016.

Stefan Hertmans : Ovaj planet je čudo, i morate postati stariji da biste to vidjeli

Ljudi u starijim vremenima imali su melankoličan pogled na život jer su umirali tako mladi. Život je za njih bio vrlo krhak. Moj djed bi znao imati suze u očima sa sedamdeset godina kada bi ugledao cvijet u proljeće. Sada kada sâm starim počinjem razumijevati: proljeće je apsolutno čudo! Ne mogu shvatiti kako to prirodi uspijeva.
Razgovor • 08.09.2016.

Ante Jerić : Neposrednost je opasna iluzija

Puno češći problem od tjeskobe za praktične psihoanalitičare zapravo je pretjerana sigurnost u pogledu vlastitih osjećaja. U učinkovitoj analizi, koja uspijeva svladati otpore na koje nailazi, sumnjivom postaje svaka očiglednost, svaka neposrednost i lažna sigurnost kakvu pružaju osjećaji. To je Johnstonova lekcija koja je, u mom slučaju, puno puta ovjerena životnim iskustvom.